VELIK BROJ ŽELI U INOZEMSTVO: Liječnici domova zdravlja u Zagrebu žele uvjete kakve imaju i koncesionari

www.ashams.com

Anketa Hrvatske liječničke komore (HLK-a).

Čak 74 % anketiranih liječnika zaposlenih u tri zagrebačka doma zdravlja izjasnilo se da žele raditi u koncesiji, no 70% njih rado bi ostalo zaposlenicima domova zdravlja ako bi ih se primjereno stimuliralo za ostvareni radni učinak. Rezultat je to ankete koju je provelo Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore među zaposlenicima u tri zagrebačka doma zdravlja krajem 2015.godine.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]U anketi, koja je obuhvatila problematiku nedostatka timova primarne zaštite, prekovremeni rad, sudjelovanje u posebnim dežurstvima, odnos broja zaposlenih i koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) te odlazak liječnika u inozemstvo, sudjelovalo je 99 liječnika (obiteljski liječnici, pedijatri, ginekolozi).[/box]

„Većina anketiranih liječnika izjasnila se da žele raditi u koncesiji. To je posve očekivano, obzirom na uvjete u kojima rade i pravila koja vrijede za rad liječnika zaposlenih u domovima zdravlja. Liječnici primarne zdravstvene zaštite su svakodnevno preopterećeni velikim brojem zahtjeva pacijenata te enormnom administracijom. Unatoč ogromnom broju pruženih usluga, zaposlenici domova zdravlja, za razliku od liječnika koncesionara, za obavljeni posao nisu stimulirani niti financijski niti na bilo koji drugi način. Osim financijske diskriminacije, zaposlenicima doma zdravlja onemogućeno je organiziranje boljih uvjeta rada u ambulanti. Dok koncesionari mogu uzeti dodatnog administratora ili dodatnu sestru, dom zdravlja to ne omogućava svojim zaposlenicima. Što više zaposlenici doma zdravlja ne mogu opremiti svoju ordinaciju u skladu s potrebama struke i vlastitim profesionalnim afinitetima te samostalno razvijati svoje profesionalne ambicije već ovise o dobroj volji ravnatelja institucije u kojoj rade.“, istaknula je savjetnica predsjednika HLK-a za PZZ, dr. med. Meri Margreitner.

ALARMANTNO: Gotovo svaki drugi ispitanik razmišlja o odlasku iz Hrvatske

Zbog sve većeg odlaska liječnika iz Hrvatske, u anketi su također ispitani stavovi liječnika PZZ-a o odlasku na rad u drugu zemlju. Gotovo svaki drugi ispitanik (47%) razmišlja o odlasku na rad u inozemstvo, od čega ih je već 44% ostvarilo inicijalni kontakt u inozemstvu. Skoro polovica ispitanih (48%) kao razloge za razmišljanje o odlasku u inozemstvo navodi bolje uvjete rada, bolja primanja, mogućnost edukacije te priznavanje liječničke struke.

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Rezultati ankete pokazali su da 27% ispitanih liječnika u skrbi ima od 1.700 do 2.000 osiguranika, a 23% ih ima čak preko 2.000 pacijenata.[/box]

Anketa Komore također je dala podatke o prekovremenim satima liječnika i posebnim dežurstvima.

Više od polovice anketiranih (52%) zaposlenika ne radi prekovremeno, a od onih koji rade, njih 55% želi raditi dok preostale na rad obvezuje dom zdravlja. U posebnim dežurstvima sudjeluje 73% liječnika. Od onih ispitanika koji sada sudjeluju u posebnim dežurstvima njih 44% ne želi u njima sudjelovati, a 36% bi ih i dalje sudjelovalo kad bi im ona bila bolje plaćena. Nakon posebnih dežurstava čak 32% ispitanika nije slobodno 12 sati.

U kućne posjete, uvijek kada je to potrebno, ide 79% liječnika pri čemu ih samo 2% ima pokrivene troškove osobnog automobila od strane doma zdravlja. Domovi zdravlja pokrili su troškove stručne edukacije za 43% anketiranih liječnik, u 29% slučajeva troškovi nisu pokriveni, a 13% ispitanika nije moglo na edukaciju jer im domovi zdravlja nisu osigurali zamjenu.
Na kraju, ispitanici smatraju da kod 62% timova nedostaje administrator, kod 10% medicinska sestra, a kod 3% još jedan liječnik.
„Činjenica da bi 70% anketiranih liječnika, ako bi ih se adekvatno stimuliralo za postignute rezultate, rado ostalo zaposlenicima domova zdravlja pokazuje nam u kojem smjeru trebamo djelovati. Hrvatska liječnička komora učinit će sve kako bi se, u što je moguće većoj mjeri, smanjila diskriminacija liječnika zaposlenih u domovima zdravlja u odnosu na one koji rade u koncesiji. Inzistirat ćemo i na stvaranju objektivnih kriterija za dodjelu koncesija.“, zaključio je dr. Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.

Demografski podaci ankete

U ovoj anketi sudjelovalo je 99 liječnika, od čega je 82% bilo ženskog, 15% muškog spola, dok su podaci o spolu za 3% ispitanih nepoznati.
Najveći broj anketiranih liječnika čine liječnici obiteljske medicine, njih 79 (80%), svega 37% su specijalisti opće/obiteljske medicine, osam ginekologa (8%) i 12 pedijatara (12%). Najviše anketiranih je u dobi od 40-50 godina (40%), a slijede ih zaposlenici u dobi između 50-60 godina (27%). Prema duljini staža u domu zdravlja, sa stažem od 5 do 10 godina je 33% liječnika, a potom slijede oni sa stažem duljim od 15 godina, njih 20%.

Komentari