Hrvatica u Francuskoj razvija sprej protiv koronavirusa: Evo kako bi trebao funkcionirati

Pixabay

Ako se antivirusni peptidi pokažu efikasnima, neće nam trebati ni maske ni društveno distanciranje, kaže dr. Branka Horvat za Večernji list.

Na Međunarodnom Centru za infektivna istraživanja u Lyonu, “Centre International de Recherche en Infectiologie-CIRI“, radi i jedna znanstvenica koja je važan dio svojeg školovanja ostvarila u Zagrebu, dr. Branka Horvat, specijalist u oblasti imuno-virusologije. Na ovom centru ravnateljica je odjela Imunobiologija virusnih infekcija.

Kakva je sada situacija s pandemijom u Francuskoj?

Slično je kao i svugdje drugdje u svijetu, karantena završava 11. svibnja pa ljudi sjede kod kuće i čekaju da to dođe kako bi nastavili s aktivnostima. Sve stoji i čeka, škole su zatvorene, sveučilišta vjerojatno ostaju zatvorena do rujna. U nekoj smo fazi iščekivanja, hoće li se smanjiti broj pacijenata, hoće li se naći neki novi lijek, za cjepivo se zna da ga neće biti još najmanje godinu dana, vjerojatno i kasnije. Traje iščekivanje.

Što se sve na Institutu Inserm poduzima u vezi sa SARS-CoV-2 i COVID-19?


U okviru našeg instituta, Centara za infektivna istraživanja, CIRI, ovdje u Lionu, jedna je ekipa, koja je u izravnoj vezi s bolnicom, izolirala virus prije dva mjeseca. Moja ekipa počela je raditi na virusu prije mjesec i pol, čim smo ga dobili u naš P3 laboratorij, bez visoke razine sigurnosti ne možete raditi s virusom. Tako smo počeli s istraživanjima utjecaja peptida koji inhibiraju fuziju između virusa i stanice. Ti antifuzijski peptidi dali su nam obećavajuće rezultate dosta brzo, no tek smo počeli, tek prije dva mjeseca. Dobili smo prvi novac za istraživanje i možemo se sada na to koncentrirati. Unatoč karanteni dosta se može napraviti, a nadam se da će nakon 11. svibnja stvari profunkcionirati te da ćemo moći, među ostalim, naručiti i laboratorijske životinje koje su potrebne za istraživanja. Do njih je sada jako teško doći jer, primjerice, tvrtka Jackson u ovom trenutku ima više od tisuću zahtjeva za transgenični mišji model pa joj je problem odgovoriti na tako veliku potražnju.

Koji su načini liječenja s mogućnošću povoljnijeg ishoda?

Za sada izgleda da liječenje pacijenata s respiratornim sindromom antitijelom specifičnim za receptor interleukina 6 (Tocilizumab) može biti obećavajuće Nedavno su objavljeni rezultati jedne francuske grupe koja je na tome radila, ali na vrlo malom broju pacijenata. Riječ je o tome da se antitijelom inhibira aktivnost citokina interleukina 6, koji se stvori u tijeku te hiperreakcije na infekciju kod pacijenata, i trenutačno djeluje obećavajuće. Iako, kod više od 80 posto slučajeva ne treba raditi ništa, bolest prođe sama od sebe. Samo kod manjeg postotka ljudi, gdje se javlja hiperinflamacija, treba tretirati odgovor organizma na virus, a ne sam virus. Ono na čemu mi radimo u laboratoriju jest da pokušavamo spriječiti ulazak virusa peptidima. Dakle, ne cijepljenjem, nego privremenom prevencijom infekcije respiratornog trakta. Ideja je da čovjek ujutro, već nakon pranja zubi, uzme peptide koristeći sprej te da ostaje zaštićen od infekcije cijeli dan. To je antivirusna prevencija, što sada pokušavamo razviti kao pristup. Ako se to pokaže efikasnim, neće nam trebati ni maske ni društveno distanciranje. Antivirusne peptide planiramo ispitati i kao tretman kod postojeće infekcije. Preventivni pristup peptidima prilično smo dobro razvili za virus ospica, ali i za virus nipah, jedan novi virus koji se pojavio prije 20-ak godina, također od šišmiša, a koji je daleko opasniji od SARS-a jer nakon infekcije čovjeka izaziva smrtnost u omjeru i do 90 posto. Zadnja je epidemija bila u Kerali u Indiji gdje je onda izazvala veliku paniku u tom dijelu svijeta. Međutim, u tim istraživanjima nas je prekinula sadašnja pandemija pa nismo još usavršili taj tretman. Logično je bilo da na sličan način pokušamo tretirati i SARS-CoV-2 kada se pojavio.

Komentari

loading...