Hitna intervenirala 47 puta u jednom smjeni: evo što preporuča medicinska sestra iz Zagreba

FOTO: Keesler Air Force Base

Čekaonice Hitne pomoći i ovih su blagdana pune

U Hitnoj pomoći na sam Badnjak i Božić čekaonice su bile pune tijekom cijelog dana. Kako nam je otkrila medicinska sestra iz jedne zagrebačke bolnice, u popodnevnoj smjeni u 12 sati imali su 47 intervencija, od kojih je jedna bila infarkt, druga visoki šećer i dvije upale pluća. Ostale intervencije uključivale su pacijente s povišenom temperaturom, kašljem i prehladom u trajanju od sedam dana.

Riječ je većinom bila o mladim pacijentima i onima srednje dobi koji su strahovali od upale pluća, a koji prije toga nisu otišli do svog doktora obiteljske medicine, pokušali gripu ili virozu suzbiti odmaranjem, toplim napitcima ili na neki drugi način, već su odmah otišli na hitnu sa slučajem koji, realno, nije toliko hitan, posebice ako se čekalo tjedan dana dok nije eskaliralo.

Naša sugovornica kazala je da je počela sezone gripe, a pacijentima preporuča da odu u Kliniku za infektivne bolesti.

Pacijenti su došli kada je viroza već eskalirala umjesto da su prije toga otišli kod svog doktora. Na taj se način stvaraju velike gužve u čekaonicama i dolaskom u bolnicu veća je mogućnost da se pacijenti zaraze nekom bolesti, primjerice pacijenti s kroničnim bolestima mogu lako dobiti gripu ili virozu”, kazala nam je medicinska sestra.


Preporuča pacijentima s povišenom temperaturom i kašljem da ostanu doma, piju tople napitke, odmaraju i uzmu tablete za snižavanje temperature poput Lupoceta ili Ibuprofena, a na hitnu dođu tek ako je stanje zbilja hitno jer u protivnom mogu dodatno oboljeti ili se zaraziti još nekom od bolesti.

Također, veliki utjecaj na sezonu gripa, prehlada i raznih ostalih bolesti ima i bipolarno vrijeme i – južina – a vremenske (ne)prilike itekako imaju utjecaj na naš organizam. Tako nagla i učestala promjena vremena, poput promjene tlaka, temperature i vlažnosti zraka, smanjenje dnevne količine svjetlosti i ostalo, mogu se u najmanju ruku nepovoljno odraziti na zdravstveno stanje našeg organizma.

Simptomi osjetljivosti na vremenske promjene su osjećaj mučnine, depresivno stanje, vrtoglavica, glavobolja, migrena, visok ili nizak krvni tlak te opća tjelesna slabost i neobjašnjiv umor. Nezanemarivi su i “pratioci” poput pojačane osjetljivosti, osjećaja nelagode i pospanosti, a nerijetko se javlja i mišićna bol te bol u zglobovima, kao i osjetno pogoršano stanje kod kroničnih bolesnika. Također, u skupinu tegoba spadaju i razdražljivost, hirovite promjene raspoloženja, te pojačano lupanje srca

Komentari