Glavna urednica portala Zagreb.info Marja Čolak sudjelovala je u četvrtak, 2. prosinca, s predsjednicom HURO-a Ana Marijom Berbić Lacko i demografom, jednim od autora mjere roditelj odgojitelj i profesorom s Hrvatskih studija u Zagreb Stjepanom Štercom u emisiji Argumenti na Hrvatskom katoličkom radiju.
Urednica i voditeljica emisije Danijela Dujmović Ojvan rekla je u uvodnom dijelu da je činjenica da je Zagreb do dolaska na vlast platforme Možemo bio grad sklon obiteljima i djeci i pionir uvođenja niza demografskih mjera te primjer da se može i kad država ne čini ništa ili čini nedovoljno u mijenjanju loših demografskih trendova. Napomenula je da se dolaskom nove vlasti to promijenilo te da su se odmah na udaru našla mjera roditelj odgojitelj što je dovelo u pitanje egzistenciju i opstanak gotovo šest tisuća ljudi i 20 tisuća djece.
Ana Marija Berbić Lacko rekla je da su prvo primijetili da vlast zadire u tu tematiku, a da pri tome ne poznaju tematiku.
„Nisu se ozbiljno time pozabavili iako su najavili evaluaciju mjere. To je trebalo biti napravljeno od stručnjaka, a ne od političara. Djeca se prisilno guraju u vrtiće, a tržište rada nije spremno za prihvat žena,“ komentirala je Berbić Lacko.
Poručila je kako 4. prosinca završava javno savjetovanje pa traže da se proces stopira i da se ozbiljno pristupi problemu te da ne prihvaćaju izmjenu koja vodi ukidanju mjere.
Problemi razumijevanja mjere
Demograf Šterc komentirao je izjavu gradonačelnika da mjera nije polučila rezultate i da je preskupa.
„Nije politički sustav zvao znanstvenike nego smo došli kod pokojnog gradonačelnika i rekli: država nestaje, ti si glavni grad i izvoli nešto napravi,“ pojasnio je Šterc te nadodao da traži od sadašnje vlasti da kažu tko im je radio analize jer smatra da se u Hrvatskoj događa sve prema politici, a ne prema znanstvenim odlukama.
„Naš politički pristup je takav da nas demografija ne zanima i djeca nisu u prvom planu. Kad gledate trendove, oni se ne mijenjaju preko noći, pogodila nas je i pandemija pa se smanjio broj brakova, sklopljeno je 1100 brakova manje, a tu bi se rodilo i nekoliko stotina djece više,“ zaključio je Šterc.
Detaljna analiza portala Zagreb.info
Marja Čolak iznijela je dio detaljnih analiza koje su objavljene na portalu Zagreb.info.
„Analizirali smo nekoliko segmenata iz godišnjih izvještaja o mjestu stanovanja, dobnim skupinama i porijeklu. Polovina korisnika je iz Sesveta, Gornje Dubrave i s područja Peščenica-Žitnjak. Prosječna dob korisnice majke je 36 godina, a muškaraca nešto veća, i očeve odgojitelje ne smijemo ih zanemariti jer njih je 11,9 posto što nije to tako mali broj,“ izjavila je Čolak.
„Kada je u pitanju porijeklo 69,5 posto je rođeno u Hrvatskoj, 30 posto je rođeno izvan RH, a najvećim dijelom u Bosni i Hercegovini, dok je pet posto rođeno na Kosovu. U Zagrebu od rođenja živi manje od 50 posto korisnika. Po pitanju stručne spreme, 39,6 posto ih je srednja stručna sprema, većina iz prerađivačke industrije, trgovine i ugostiteljstva, a što se tiče radnog staža, 57 posto je bilo zaposleno prije korištenja mjere, od čega ih je najviše radnog staža imalo od 10 do 15 godina, a njih 39 posto nije bilo zaposleno,” izložila je.
Svi mogu kreirati svoju mjeru
Voditeljica Dujmović Ojvan rekla je kako su oni iz Velike Gorice uvijek čeznutljivo gledali prema Zagrebu zbog cijena vrtića i besplatnih udžbenika te je napomenula kako Zagreb ima dobre mjere.
Šterc je odgovorio kako su neke lokalne sredine shvatile da ne mogu čekati nacionalnu razinu već su sami krenuli. Smatra kako svaka lokalna sredina to može izvesti, provesti referendum želi li se uvesti mjera. Napomenuo je kako je u Zagrebu bila lokalna mjera, ali da bi se trebala primijeniti i na državnoj razini.
Komentari na društvenim mrežama
U emisiju se uključio slušatelj s komentarom da rad spašava čovjeka i da ne podržava nikakve subvencije za odgoj djece jer ”djeca trebaju imati uzor u zaposlenim roditeljima”.
„Na društvenim mrežama portala Zagreb.info uvijek se vodi živa rasprava pod svakom objavom koja je na tu temu, uključe se majke odgojiteljice, ali uključe se i građani koji nisu korisnici mjere. Primijetila sam najčešće dvije vrste protuargumenata; jedan je da bi se država trebala pobrinuti za takvu demografsku mjeru, zašto bi samo porezni obveznici grada Zagreba morali snositi taj teret, a drugi ne – što po meni ima rezona jer ako je cilj u cijeloj ovoj demografskoj pronatalitetnoj politici decentralizacija države, onda to zaista ima smisla. Drugi su komentari većinom žena i majki koje su i same prošle karijeru i majčinstvo koje sve redom pišu kako su se ustajale u 6 ujutro i vozile djecu u vrtić pitajući se zašto i majke odgojiteljice to ne mogu,” pojasnila je Marja Čolak.
Šterc je komentirao kako se izjava da rad spašava može svrstati u neka prošla vremena kada su bili drugačiji demografski trendovi.
„Ta će djeca upravo njima zarađivati mirovine. Nemate iste obaveze za obitelj s petero djece i s jednim djetetom, oni moraju biti nagrađeni. Nek mi netko objasni kako će žena s osmero djece raditi puno radno vrijeme,“ obrazložio je Šterc uz napomenu kako je počeo proces supstitucije u Hrvatskoj, napomenuvši kako 35 tisuća ljudi godišnje iseljava, a useljavaju iz trećih zemalja.
Rezovi vladajućih
Voditeljica je upitala o smanjenju primanja socijalno najugroženijih, navela je da se smanjila naknada za novorođenčad i majke odgojiteljice na što je Marja Čolak upozorila da se takav dojam može steći jer se uvijek najviše čuju najglasniji.
„Moram podsjetiti na neke ranije rezove, oni su krenuli ljetos, možda su smatrani i populizmom a to je rezanje na službenim vozilima, otkazali su Audije i BMW-e, a uveli Opel. Tu su i rezanje vijećničkih naknada i pročelničkih koeficijenata, ali i najava ukidanja božićnica i i regresa i najava otkaza u Holdingu.
Berbić Lacko komentirala je da su sindikati bar bili pozvani na razgovore, a da su njih ignorirali kao socijalnog partnera.
„Bio sam u izbornom stožeru HDZ-a, radio im program, oni sve ovo znaju i ništa ih nije ovo posebno iznenadilo, ali oni ništa ne donose. Nitko nema hrabrosti reći ništa. Ako nama u dvije godine nestane 50 tisuća ljudi to mora zabrinuti, a premijera i predsjednika to ne brine“ komentirao je Šterc. Rekao je da je ponudio gradskoj vlasti da će napraviti analizi stavku po stavku i predočiti javnosti u njihovo ime, a predlagao je kako kaže i demografsku obnovu Hrvatske.
Čolak je izjavila kako je ispod radara prošlo da je u programu HDZ-a na parlamentarnim izborima 2016., kada se Andrej Plenković natjecao za premijera, bila stavka o uvođenju mjere roditelj odgojitelj, ali za obitelji s četvero djece, da bi naknadno u Skupštini kada se glasalo o toj mjeri HDZ bio suzdržan.
”S jedne strane, HDZ nije ostvario obećano, s druge, u Skupštini Grada Zagreba su kod glasovanja koje se ticalo mjere bili suzdržani, a sada se oportunistički prilagođavaju trenutnoj situaciji”, rekla je Čolak.
Demograf Šterc iznio je podatak da su ginekolozi reli da najviše abortusa rade žene s dvoje djece i zato se išlo na mjeru od troje djece jer su u pitanju financije i zaštita žena i djece.
Problemi
„Vladajući u Zagrebu idu prema tome da se žena vrati na tržište rada, a velik broj žena je zaposlen u prerađivačkoj industriji i trgovini, gdje će se one vratiti raditi, to je smjenski rad. Demografski prosjek kaže da je 30 posto korisnika mjere rođeno izvan Hrvatske, znači bake nisu u Zagrebu i žene nemaju novac za tete čuvalice. Fleksibilno radno vrijeme vrtića, do 9 ili 10 navečer nikad nije zaživjelo u praksi,“ istaknula je Čolak.
Voditeljica je rekla kako se mediji žale na komunikaciju s platformom Možemo na što je Čolak komentirala da je spomenuta platforma ima tri glavna komunikatora, a to su gradonačelnik Tomašević, te njegovi zamjenici Dolenec i Korlaet.
„Tomašević ima redovnu presicu utorkom, gdje može novinar i postaviti pitanje koje želi, ali to je jednom tjedno. Što se ostalih tiče, kad su došli na vlast, na pročelničkim mjestima i čelnim mjestima šefova podružnica nisu imali ljude od povjerenja i nisu ih se usudili slati u eter, a sad je za očekivati da će kroz vrijeme omogućiti i novoizabranim šefovima da medijski istupaju, ali to će biti proces,“ zaključila je Marja Čolak.
