Sastavit će novo povjerenstvo.
Nakon preimenovanja Trga maršala Tita, u ponedjeljak 4. rujna postavljene su ploče s imenom Trga Republike Hrvatske.
Cijela akcija obuhvatila je zamjenu sedam ploča, pet sa zgrada i dvije s pokaznih stupova.
Zlatko Hasanbegović promatrao je skidanje ploča, a kazao je da se u blizini HNK zatekao slučajno.
Skidanje ploča promatrao je i Zlatko Hasanbegović. Rekao je kako se u blizini HNK zatekao slučajno.
“Sastavit ćemo novo povjerenstvo koje će odlučiti o preimenovanju Masarykove ulice”, kazao je za Jutarnji list. Istaknuo je da Odbor neće biti mjesto ničijeg političkog ekshibicionizma.
Ovo neće biti prvi pokušaj promjene imena Masarykove ulice u centru Zagreba.
Hrvatsko-češko društvo reagiralo je još 2013. godine na ideju tada već bivšeg HDZ Tomislava Jelića, tada već bivšeg HDZ-ovca, da se Masarykova ulica u Zagrebu preimenuje u Ulicu Stjepana Đurekovića.
Tada je Jelić tvrdio da Masaryk “ničim i nikad nije zadužio Hrvate i Hrvatsku” i da je “u svim svojim vanjskopolitičkim nastupima zagovarao stvaranje Jugoslavije i srpsku dominaciju unutar nje”, piše N1.
U obrazloženju zašto ulicu ne bi trebalo preimenovati, Marijan Lipovac, predsjednik društva naveo je tada kako je sociolog, filozof i političar, utemeljitelj i prvi predsjednik Čehoslovačke Tomáš Masaryk bio “istinski demokrat i humanist za kojeg demokracija nije bila samo tehnika ili oblik vladanja, nego i mogućnost ostvarenja moralnih zakona”.
Jelićevo mišljenje 4 godine kasnije
“I dalje stojim iza svojih stajališta da Masarykovu ulicu treba preimenovati i da ona treba nositi ime Stjepana Đurekovića kojeg je jugoslavenska tajna policija na okrutan način ubila 1983. godine u Njemačkoj. Masaryk nikad nije bio prijatelj Hrvatske i ni po čemu ne zaslužuje ulicu ni u Zagrebu niti bilo gdje u Hrvatskoj”, rekao je za Jelić za N1.
Dodao je kako je HDZ 2013. godine jednoglasno bio protiv mog prijedloga, pa ga, kaže, sad zanima kakvo će imati mišljenje dođe li do glasovanja o ovom prijedlogu u Skupštini.
Podsjetimo, Masarykova ulica ime je dobila 1930. povodom Masarykovog 80. rođendana koji se u Hrvatskoj svečano slavio. Masaryka se tada veličalo zbog njegova znanstvenog rada te privrženosti idejama slobode i demokracije i bio je to prikriveni izraz otpora vladajućem režimu i diktaturi kralja Aleksandra. Ulicu u Zagrebu je izgubio nakon uspostave NDH 1941., kada je dobila ime Milana Šufflaya da bi Masarykovo ime opet bilo vraćeno 1945. godine.
