Gradski zastupnik otkrio sadržaj do sada nedostupnih ugovora između tvrtki grupacije CIOS i Čistoće!

375
Facebook

Uoči sjednice Gradske skupštine koja će se održati u četvrtak, 21. lipnja, konferenciju za medije održao je gradski zastupnik Renato Petek iz Kluba lijevog bloka.

Petek je govorio o gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu, ugovorima s CE-ZA-R-om, indicijama o uništavanju i/ili privatizaciji Čistoće, požar u C.I.O.S.-u, ugrozi zdravlja građana Zagreba te o profiterima na divljim odlagalištima otpada .

“Ovo što prezentiram, rezultat je aktivnosti koje smatram da gradski zastupnik treba raditi, to su obveze prema građanima, ali i ispunjavanje zadaća koje sam si postavio. Iako uporno propitkujući o brojnim temama vezanim uz gospodarenje otpadom, od Čistoće sam dobio samo dio traženih odgovora. Iako korektno komuniciram s novom upravom Čistoće, niti nakon opetovanih zahtjeva nisam dobio sve odgovore, a niti uvid u spomenute ugovore, no ipak sam imao prigodu saznati što u istima piše, jer postoje dobri ljudi koji brinu o javnom interesu. Tu bih se osvrnuo na izjavu g. Pripuza oko požara koji je u subotu buknuo u prostoru C.I.O.S. grupe, na Jankomiru. G. Pripuz je u medijima komentirajući situaciju oko požara krivnju indirektno pripisao političkoj oporbi gradonačelnika Bandića u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Rekao bih samo da se slučaj treba prepustiti istražnim organima, a ne optuživati bez dokaza političke protivnike svog političkog pokrovitelja”, navodi Petek te postavlja nekoliko ključnih pitanja.

Pitanja na koja se Petek fokusirao kao i njihovo obrazloženje prenosimo u cjelosti:



1. Što sadrže i zašto su javnosti nedostupni ugovori Čistoće s tvrtkom CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o., članicom C.I.O.S. grupe?

Pitanje svih pitanja i srž problema je u tome što se na razini grada Zagreba u jednom trenutku odlučilo kako će se reciklabilni otpad davati oporabiteljima. U trenutku kada je 2013. godine od strane Ministarstva zaštite okoliša uskraćena dozvola za odlaganje svog otpada osim onog miješanog na Jakuševec, na području Zagreba je bilo više tvrtki koje su imale dozvolu i time mogućnost preuzeti navedeni otpad. Gospodin Bandić je posao direktnom pogodbom dao tvrtki CE-ZA-R d.o.o. što je slučaj koji je postao predmet istrage USKOK-a, uz moguće optužnice, pa i sudski epilog. Poslije je Zagrebački holding za iste usluge raspisivao javne natječaje. Tako su i 2018. godine od strane Zagrebačkog holdinga bili raspisivani javni pozivi i natječaji. Po prvi puta, pozivi su objedinili prikupljanje ponuda za različite vrste otpada: papira, kartona, metala, plastike te ambalažnog papira i kartona. U različitim su varijantama pozivi ponavljani više puta. Poslije prvog poziva u siječnju, zbog nepoznatog razloga, nije došlo do potpisivanja ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem. Potom se raspisao novi natječaj kada je posao početkom travnja dobila tvrtka 3 K.F d.o.o. i to po nižim cijenama nego su u prosjeku bile tijekom 2017. godine. Navedena je tvrtka poslije vrlo kratkog perioda, navodno na vlastiti zahtjev, zatražila raskid ugovora. Potom je već 19.4. potpisan ugovor s CE-ZA-R d.o.o. i tvrtkom REOMA GRUPA d.o.o. kao zajednicom najpovoljnijih ponuditelja. Iako u Holdingu tvrde da je posao dodijeljen javnim natječajem, na stranicama Holdinga i Čistoće navedeni natječaj (u tom periodu) ne nalazim, za razliku od svih ostalih javnih poziva tijekom godine. No ono što je važno u tom ugovoru su cijene. One su, u odnosu na one prosječne 2017. godine, za oporabitelje povoljnije za 85 do čak 95%, ovisno o vrsti otpada!

S obzirom da je tvrtka 3 K.F u jednom trenutku pobijedila na natječaju, nije točno da tvrtka CE-ZA-R nema konkurenciju, kako je govorio neki dan govorio g. Petar Pripuz.

2. Uništava li se podružnica Zagrebačkog holdinga Čistoća?

a) Smanjenje prihoda

Podružnica Čistoća je, sukladno odluci Grada Zagreba, javni isporučitelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada u gradu Zagrebu. Pored ostalih zadaća, Čistoća je odgovorna za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada na području grada Zagreba, postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, plastike i stakla na javnim površinama te osiguravanje mogućnosti besplatne predaje otpada u reciklažnim dvorištima. Znakovit je izbori riječi koji koristi glasnogovornica Holdinga kada pojašnjava kako se sekundarne sirovine “prosljeđuju odgovarajućim tvrtkama koje se bave njegovim zbrinjavanjem”. Kao što sam već rekao, odlukom da Čistoća sama ne prodaje prikupljenu sekundarnu sirovinu, direktno se smanjuju prihodi Čistoći, a očito je, rastu privatnicima. Je li to pogodovanje ili ne, neka utvrde institucije koje se time bave.

Poznate su prosječne prošlogodišnje cijene koje je ostvarivala Čistoća: ambalaža od papira i kartona 786 kn po toni, plastična 250 kn/t, metalna 939 kn/t, staklena 145 kn/t, odjeća i tekstil 406 kn/t.

Uzmimo primjer s plastikom i metalom: plastike je prošle godine prikupljeno 1.780,46 tona, a prihod uz cijenu od 250 kn je bio 445.115,00 kuna. Metala je prikupljeno 70,57 t, pa se po prosječnoj cijeni od 939 kune uprihodovalo 66.249 kuna.

Pogledajmo i ulaganja koja su bila potrebna kako bi se organiziralo odvojeno prikupljanje plastike i metala. Ukupna investicija vezana uz te poslove je iznosila ukupno 9.6 milijuna kuna: za vozila 7.3 milijuna kuna te za spremnike i posude (na javnim površinama ih je postavljeno 1730 komada) 2.3 milijuna kuna. Sve to je osigurala Čistoća te za prikupljanje i prijevoz tog koristi 7 vozila i 12 radnika za što troši 5,25 milijuna kuna. Dakle, Čistoća poslije ogromnih ulaganja i napora da prikupi sekundarni otpad isti predaje oporabiteljima. Ponovimo, prošlogodišnji prihod za ove dvije vrste otpada bio je ukupno 511.364 kune. Prema cijenama iz novog ugovora u travnju 2018., prihodi Čistoće za prodaju pojedinih sekundarnih sirovina će pasti čak za 90%! Što to konkretno znači? Dva djelatnika s kamionom, tijekom jedne smjene u danu prikupe oko 3 tone plastičnog ambalažnog otpada. Prema cijenama iz prošle godine, oni su tada ostvarili prihod od 740 kn, a s cijenama iz 2018.g. samo 30 kuna! A dnevno Čistoća za njih izdvaja oko 14.380,00 kuna. Dnevni je gubitak dakle 14.350,00 kuna.

Iako u odgovoru Holdinga govore kako “otkupne cijene značajnije variraju ovisno o stanju na tržištu”, u novim je ugovorima cijena za plastiku i metal nepromjenjiva, dok za papir ovisi o indeksu s burze otpada.

b) Neodgovorno i nekompetentno upravljanje

Neodgovornim i nekompetentnim upravljanjem Čistoćom, u kojoj je gradonačelnik unazad nekoliko godina postavlja/smjenjuje pet direktora, nisu na vrijeme obavljene brojne pripreme oko uspostave sustava gospodarenja otpadom. Čak nemaju mogućnost održavanja postojećeg stanja usluge, što je bilo vidljivo kada je broj odvoza s tri morao biti sveden na dva tjedno. Također se u brojnim kvartovima i na “zelenim otocima”, a zbog lošeg planiranja – nedostatka mehanizacije i ljudstva, otpad ne prikuplja redovito te nastaju ilegalna odlagališta.

c) Smanjenje sredstava

Grad Zagreb sustavno godinama smanjuje iznose Čistoći za obavljanje poslova sanacije divljih odlagališta otpada. Gradonačelnik pritisnut nezadovoljstvom građana, nedavno u svom stilu naređuje da se počne raditi i čistiti u tri smjene, no za tu mjeru nije osigurao potrebna sredstva.

d) Redari

Sredstva za redare su također nedostatna, stoga nastaju problemi u adekvatnim reakcijama na terenu.

Sve navedeno, indicije su da se zapitamo slijedi li zbog nemogućnosti urednog obavljanja potrebnih usluga, kaosa koji već je u gradu oko prikupljanja otpada, kao i moguće krizne situacije s financijama, privatizacije Čistoće ili dijela usluga?

3. Ugrožavanje zdravlja građana (požari u C.I.O.S-u, nelegalna odlagališta, ugroza izvorišta…)

Što se požara koji je u subotu buknuo u prostoru CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o. tiče, sada je već poslije nekoliko požara u nizu očigledno kako ta tvrtka nije u stanju osigurati prostor za adekvatno obavljanje poslova s gradskom Čistoćom. Niski su sigurnosni standardi u CE-ZA-R-u već više puta ugrozili sigurnost građana Zagreba. Stoga očekujem da inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a koje im se redovito izdaju dozvole za rad, provede detaljnu istragu sigurnosnih mjera te sustava nadzora. Zagrebački holding bi trebao reagirati raskidanjem ugovora s s tvrtkom koja nije u stanju osigurati sigurnost od ugroze građana. Zakazao je i sustav uzbunjivanja, jer nije bilo obavijesti građanima zapadnog dijela grada da zatvore prozore i pripaze na dim i plinove koji su u tom trenutku nastali izgaranjem otpada. Volio bih vidjeti, kaže kada je uzorkovan zrak i po kojim je sve parametrima napravljena analiza. Ionako mi građani na zapadnom dijelu grada, opće je poznato, već godinama udišemo zrak niže kategorije. Što se moguće ugroze izvorišta tj. podzemnih voda tiče, bilo bi zanimljivo vidjeti sigurnosne mjere odvodnih kanala unutar Centra za reciklažu C.I.O.S. i gdje završavaju sve otpadne voda, posebice u slučajevima požara kada su količine zbog gašenja povećane.

4. Tko profitira od divljih odlagališta otpada?

Kao što smo saznali iz C.I.O.S. Grupe, u požaru je gorio otpad prikupljen na Savici, za koji ugovor s Holdingom ima Eko-Flor Plus d.o.o., još jedna od tvrtki iz C.I.O.S. Grupe. Dakle, glomazni se otpad s divljeg deponija na Savici zbrinuo sukladno ugovoru u C.I.O.S, a Čistoća im po toni otpada plaća otprilike 660 kuna. Iako je prije nekoliko godina postojala inicijativa da Čistoća sama uloži u stroj za izradu paleta iz drvenog otpada, ista je odbačena, a posao obavlja i dobit ostvaruje C.I.O.S. Grupa, dok Čistoća ima obvezu uložiti u kamione i ljudstvo, prikupiti otpad i predati ga oporabitelju. Naravno, od divljih deponija profitiraju i svi oni koji kroz uslugu odvoženja otpada naplate adekvatno legalnom odlaganju otpada na Jakuševcu, a onda ga “odlože” na neka od ilegalnih odlagališta diljem grada. Sanaciju divljeg odlagališta na Savici nije mogla svojim kapacitetima odraditi Čistoća, pa će ista biti dodatno financijsko opterećenje. Sanaciju divljih odlagališta plaćamo svi iz proračuna Čistoće/grada, a okoriste se rijetki. No u tim je situacijama mogao puno bolje i brže reagirati Grad Zagreb, komunalno redarstvo i temeljem njihovih izvoda, ostale zadužene službe. Angažiranjem više komunalnih redara i postavljenjem kamera ili najbržim i najjeftinijim načinom – postavljanjem brojnih betonskih blokada na najkritičnija mjesta gdje godinama nastaju nova divlja odlagališta otpada, zaključio je Petek.


Podsjetimo, u veljači ove godine tvrtka Eko-Flor Plus d.o.o. dobila je posao prikupljanja i odvoza glomaznog otpada. Ovaj posao Eko – Flor je dobio na period od dvije godine, a ugovor je težak 1,48 milijuna kuna bez PDV-a. na natječaj je pristigla samo jedna ponuda po cijeni od 1,5 milijuna kuna.

Na čelu ove tvrtke nalazi se Ivan Pripuz, sin vlasnika CIOS grupe i kontroverznog zagrebačkog poduzetnika te bliskog gradonačelnikovog prijatelja – Petra Pripuza.

Podsjetimo, Petar Pripuz uhićen je s gradonačelnikom Milanom Bandićem i još desetak ljudi u sklopu akcije Agram 2014. godine. Uskok je teretio Bandića za pogodovanje Pripuzovu CIOS-u i namještanje poslova s odvozom otpada.

Spomenimo u ovom kontekstu kako je Bandić pritom prijavljen zbog pokušaja mita u zamjenu za iskaz na sudu od strane poznate neurologinje Vide Demarin, dok je Pripuz platio 7,7 milijuna kuna jamčevine za uvjetnu slobodu.

Slučajnost? Pripuz dobio posao odvoza glomaznog otpada , a ovo bi mogao biti njegov idući korak!



Komentari