Gradski proračun: Most kaže da su na manjak u proračunu upozorili prije godinu dana, a Grad da je izneseni dokument interni

Izvor: N1

Saborski zastupnici Mosta nezavisnih lista istaknuli su u ponedjeljak kako su još prije godinu dana upozorili na loše financijsko stanje Grada Zagreba i urudžbirali dokument koji to pokazuje premijeru Andreju Plenkoviću a on nije reagirao.

“Prije godinu dana zagrebački Most upozorio je na loše financijsko stanje Grada Zagreba jer smo došli u posjed dokumenta koji otkriva u kojoj je financijskoj dubiozi Grad Zagreb, upozorili smo da se nešto mora riješiti i premijeru Plenkoviću smo urudžbirali taj dokument a on očigledno nije reagirao”, kazao je Marko Sladoljev na konferenciji za novinare u Saboru.

Bandić: ‘Nisam se vjenčao za funkciju, nego za grad. Uvijek netko radi, a netko fućka’

Isti taj dokument, dodao je, danas je izašao samo s drugim datumom.


U dopisu Gradskog ureda za financije navodi se kako u gradskom proračunu za 2019. nedostaje 1,4 milijardi kuna za podmirenje troškova i rashoda, te se zahtijeva ograničavanje proračunske potrošnje, nepreuzimanje novih obveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava i pronalaženje drugih oblika financiranja.

“Grad Zagreb se nalazi u teškoj financijskoj situaciji, na djelu je agrokorizacija Grada Zagreba, a ni gradonačelnik Milan Bandić niti premijer Plenković ne reagiraju”, rekao je Sladoljev upitavši kako je moguće da se grad, koji ima veliki prirez,  može naći u tako lošoj financijskoj situaciji.

Pozvao je premijera Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića da se očituju o navedenom dokumentu.

Saborski zastupnik Slaven Dobrović ocijenio je da se Zagrebom upravlja bez strategije, vizije, jasnog plana i podrške struke već nizom pojedinačnih mjera na bazi potreba dnevne politike.

“Danas vidimo da je grad u iznimno velikoj financijskoj dubiozi, glavna poveznica je klijentelizam i korupcija i neće biti jednostavno upravljati gradom nakon Milana Bandića kad se otkriju stvarna stanja o zaduživanju”, ustvrdio je.

Član zagrebačkog Mosta Tomislav Jelić istaknuo je kako se u godinu dana stanje gradskog proračuna nije promijenilo i nije poslan financijski nadzor zakonitosti izvršenja proračuna Zagreba. “Sam Bog zna što ćemo još zateći”, rekao je.

Grad: ‘Iznijeli ste interni dokument’

Nakon njihove presice oglasili su se i iz grada.

“Vezano za upite o Proračunu Grada Zagreba i proračunski manjak, dajemo širu informaciju uz napomenu da je dokument iznesen u javnosti uobičajeni interni dokument, koji se čelnicima gradskih upravnih tijela u sličnom obliku šalje u svrhu postizanja bolje proračunske discipline, a ove godine još dodatno s osvrtom na nacrt izvješća DUR-a te na potrebu provedbe danih preporuka/naloga.

POREZNE REFORME

Važno je znati da prihodi od poreza na dohodak čine cca tri četvrtine gradskih prihoda.

Sve porezne reforme išle su u smjeru poreznog rasterećenja plaća građana i gospodarstva, što se istovremeno negativno odrazilo na najvažniji prihod Grada.

Porezni prihodi u 2015. su već za cca 500 mil. kuna bili niži u odnosu na 2014. godinu. Dugoročno gledajući samo u odnosu na 2014. do konca 2018., Grad Zagreb je zbog zakonskih izmjena izgubio preko milijardu kuna, dok se na državnoj razini od najznačajnijeg prihoda (poreza na dodanu vrijednost) bilježi kontinuirani rast koji je velikim dijelom i posljedica poreznog rasterećenja plaća i samim tim povećane osobne potrošnje građana.

Izdvajanje za fiskalno slabije lokalne zajednice

Pored toga, sav prihod prikupljen od poreza na dohodak na području Grada Zagreba ne ide na račun proračuna Grada Zagreba, već se dio toga (trenutno 17%) izdvaja za fiskalno slabije lokalne jedinice u RH.

Građani Grada Zagreba su s te osnove u razdoblju od 13 godina (2007.-2019.) za druge jedinice izdvojili preko 10,1 mlrd. kuna (pregled u nastavku).

Koliko je negativan utjecaj svih poreznih reformi na prihode Grada najbolje govori činjenica kako je prosječna stopa rasta prihoda Grada do 2007. iznosila 14,27% dok nakon te godine do danas ona iznosi svega 0,74%.

I najnovijom poreznom reformom koja se primjenjuje od 1.1.2020. u sustavu dohotka došlo je do:

ukidanja poreza na dohodak za zaposlene u dobi do 25 godina i
uvođenja olakšica od 50% poreza na dohodak za zaposlene u dobi od 25 do 30 godina.
Pored navedenog izmjenama Zakona o porezu na dohodak podignut je i  neoporezivi dio dohotka mjesečno na 4.000 kuna (za ovu izmjenu su Gradu osigurane kompenzacijske mjere), no nesporno je kako će prethodne dvije mjere značajno utjecati na dodatno smanjenje poreznih prihoda Grada (cca. pola milijarde kuna).

Unatoč svemu Grad je u navedenom razdoblju učinio jako puno na području podizanja standarda života svojih građana te je izgrađeno i u funkciju stavljeno niz objekata javne namjene, a značajna su ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu. Također su i vrlo značajna ulaganja u području socijalnih prava, odgojno-obrazovnog standarda te u području demografske politike.

S jedne strane se bilježi gospodarski rast te rast BDP-a kojemu Grad svojim aktivnostima značajno pridonosi, i s osnova kojih bi Grad trebao bilježiti rast i na prihodnoj strani svoga proračuna. Porezne reforme koje idu na financijsku štetu velikih gradova koče njihov daljnji razvoj te dovode u pitanje zadržavanje postignutog standarda.

Grad je trebao ostvariti pozitivan trend rasta prihoda zbog povećanja zaposlenosti, rasta gospodarskih aktivnosti i uloženih napora i značajnih sredstava Grada u cilju jačanja gospodarstva i turističke ponude. Grad je i svojom aktivnošću utjecao na to da je stopa nezaposlenosti u Gradu Zagreb ispod europskog prosjeka dok je indeks razvijenosti Zagreba 104% europskog prosjeka.

POSLOVANJE  2019.

Vezano uz proračunski manjak Grada Zagreba, obavještavamo Vas da Godišnji izvještaj za 2019. godinu još nije završen te se radi o procjenama manjka u iznosu od cca 400 milijuna kuna. Preneseni manjak iz prethodnog razdoblja iznosi 628,9 milijuna kuna.

Sukladno propisima iz područja proračunskog računovodstva, manjak je moguće pokriti sukcesivno u duljem vremenskom razdoblju. Pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja u iznosu od 628,9 je već predviđeno projekcijom proračuna za 2021. (253 milijuna kn) te u 2022. godini (375,9 milijuna kuna).

Grad će, nakon utvrđivanja konačnog rezultata za 2019., provesti analizu postojećeg financijskog stanja i uzroke negativnog poslovanja te utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje. Razmotrit će se mjere koje mogu dovesti do povećanja prihoda, poboljšanja naplate potraživanja te racionalizacije poslovanja. Cilj je ostvariti uštede na stavkama koje nisu neophodne za nesmetano funkcioniranje Grada te osigurati dostatna sredstva za ulaganja u prioritetne kapitalne projekte Grada, za stečena socijalna prava, podmirenje stvorenih obveza kao i za pokriće manjka iz prethodnog razdoblja.”

Komentari

loading...
-->