Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević otvorit će obnovljenu Osnovnu školu Miroslava Krleže. Riječ je o prvoj zgradi odgojno – obrazovne namjene, cjelovito obnovljenoj nakon potresa sredstvima Europske unije. Ujedno, to je i najstarija osnovna škola u Zagrebu, osnovana 1830. godine. Učenici od 5. do 8. razreda u svoje ‘matične’ klupe vratili su se 10.1., dok su se najmanji učenici, one razredne nastave, vratili u svoje klupe u ponedjeljak. Do završetka obnove učenici su nastavu pohađali na dvije lokacije – OŠ Jabukova i OŠ Pantovčak, a prevozili su ih autobusima.
“Ovo je prva od 13 zagrebačkih škola koje su započele cjelovitu obnovu, a da je prva završena i da su se učenici i profesori vratili u nju”, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
80 milijuna kuna je koštala obnova, 40 milijuna kuna su se povukla iz Fonda solidarnosti, a ostalih 40 milijuna kuna nadaju se da će povući iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti čiju objavu natječaja još čekaju, izvijestio je gradonačelnik.
Napomenuo je i da ova osnovna škola sada može izdržati jači potres, “onaj kakav je bio u Petrinji”, rekao je Tomašević.
“Prema našim informacijama ovo je ne samo prva škola koja je završila konstrukcijsku obnovu, ali i prva javna ustanova koja je u potpunosti obnovljena” naglasio je Tomašević, nakon čega je zamjenik Luka Korlaet preuzeo riječ.
“Ovo je prva škola koja je završila cjelovitu obnovu, iduće su na redu OŠ Ivana Merza, a trebala bi biti završena koncem svibnja, a koncem proljeća i OŠ Vugrovec u Kašini”, rekao je dogradonačelnik Korlaet, a slijedi obnova pet osnovnih škola i osam srednjih škola.
Na tome rade Gradski ured za obrazovanje u suradnji s Uredom za EU kako bi se što više novaca refundiralo iz Fonda solidarnosti i tako rasteretio gradski proračun, rekao je Korlaet.
“Nastojimo što više novaca refundirati iz Fonda Solidarnosti iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti”, rekao je Korlaet, a nadaju se da će povući 600 milijuna kuna iz različitih fondova.
Glavna tema: zagrebačko smeće
Gradonačelnik Tomašević pozvao je sugrađane na javno savjetovanje vezano uz nove prijedloge za prikupljanje i odvoz smeća.
“Javlja se dosta građana koji kažu kako bi vrećicu od 20 litara dugo držali u kući i predlažu da budu manjeg volumena. To je realan i dobar prijedlog”, kazao je Tomašević.
Smisao je prijedloga modela odvoza otpada da se varijabilni dio usluge plaća kroz cijenu vrećice. Poručio je kako ostaju u funkciji tzv. zeleni otoci te da se ništa neće mijenjati u broju odvoza plastike, metala i papira.
Najavio je da će tijekom javne rasprave biti uvaženi svi dobri prijedlozi, a jedan od takvih je prijedlog da vrećice za odlaganje budu manjeg volumena – 10 umjesto 20 litara, kako se sada predlaže.
“Ovo je najjeftiniji a najpravedniji sustav, rekao je Tomašević i istaknuo primjer mjerača otpada koji košta oko 5 tisuća kuna za jedan spremnik smeća.
“Vrećice moraju biti od reciklirane plastike, a tu ne dovodimo do povećanja plastičnog otpada”, rekao je Tomašević i naglasio da svi gradovi moraju odlučiti kolika će biti fiksna cijena odvoza otpada, a “ovaj varijabilni dio smo odlučili provesti kroz kupnju vrećica”.
Bit će javna nabava i natječaj kroz koji će se regulirati odnosi s trgovačkim centrima u kojima će se vrećice i prodavati.
“Treba nam suradnja građana da bi to funkcioniralo”, kazao je Tomašević i rekao da misli da je svima u interesu da grad bude čist i da sugrađani plaćaju pravu cijenu onoga što bacaju.
Najavio je i da će zeleni otoci ostati tamo gdje i stoje, ali i da postoji mogućnost uvođenja službenih vrećica u obiteljske kuće.
“Sve ostaje isto što se tiče odvoza plastike, metala i papira. Ostaju isto tako spremnici na zelenim otocima. Mijenjaju se spremnici od vrata do vrata koji su individualizirani. Ako će morati ići na javnu površinu, složit ćemo tako da i dalje budu u kontroli vlasnika. Vezano za obiteljske kuće, one trenutačno imaju svoje spremnike na svom posjedu. Naš prijedlog je da i oni isto tako bacaju otpad u službene vrećice. Inače bismo po zakonu morali naplatiti pražnjenje tog spremnika kao i višestambene zgrade”, rekao je Tomašević.
Poskupljenje plina
Iduća novinarska pitanja odnosila su se na poskupljenje plina koje tek očekuje građane, a koje je već podogodilo poduzetnike. Za tu situaciju okrivio je bivšu Upravu Holdinga za koju je ustvrdio da je propustila kupovati zalihe plina kada su bile na nižim cijenama.
“Problemi nisu samo u Zagrebu, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi. Bivša vlast Holdinga je propustila kupiti veću količinu plina kad su cijene bile puno jeftinije nego što su sada”, rekao je Tomašević. “To je ogroman propust bivše uprave Holdinga, odnosno plinare”, kaže.
