Rušenje dimnjaka i čišćenje krova na jednoj zgradi u zagrebačkom centru vlasnike bi moglo koštati 17.900 kn, kako im je jedna građevinska tvrtka ponudila, prenosi Jutarnji list.
Najskuplja je ponudi cijena auto dizalice od 130 tona koja za osam sati rada stoji 8800 kuna, što je zapravo tržišna cijena, no pitanje je može li se taj posao obaviti bez tolike dizalice, čime bi i sama cijena bila manja.
Vlasnik te građevinske tvrtke objasnio je da je to njegova univerzalna ponuda, a istodobno i ona najviša koju šalju ovih dana građanima, ali da to ne znači da će i posao na svakoj zgradi toliko stajati.
“Posao skidanja dimnjaka ovisi o nizu faktora, on može biti gotov za sat i pol, a nekad potraje i cijeli dan. Isto tako se samo skidanje dimnjaka može i oduljiti jer nekad trebamo tražiti dozvolu za zatvaranje ulice”, govori sugovornik.
Sugovornik Jutarnjeg lista za slučaj je, pak, za rušenje i uklanjanje pet dimnjaka i zidanje novih dobio ponudu od 83.600 kuna.
Samo za rušenje jednog dimnjaka izvođač radova ih je tražio 5600 kuna bez PDV-a dok je za zidanje novog dimnjaka “s punom opekom 70 posto stara opeka, 30 posto nova” traži 5900 kuna bez PDV-a.
Postoji i jedan račun za “ručno rušenje dimnjaka od betona i opeke i spuštanje objekta” u iznosu od 12.800 kuna bez PDV-a za dva dimnjaka. Ukupno su taj posao s utovarom sanacijom krova i zatvaranjem otvora od dimnjaka, postavom skele platili, čak, 31.875 kuna.
Tu je i još jedna ponuda za rušenje dimnjaka, također u iznosu od pet tisuća kuna. U svim ponudama se razlikuju i cijene za odvoz i skidanje šute, iako se ovih dana ona odvozi besplatno.
Međutim, predstavnik stanara tu posljednju ponudu nije prihvatio, a posao rušenja dimnjaka napravili su mu drugi izvođači po cijeni od dvije tisuće kuna.
“Sad mnogi koriste priliku, posebno oni koji ne računaju na duge staze, osobno u tom poslu želim ostati i nakon ove krize, pa moje cijene nisu toliko rasle. Ali budimo ozbiljni, moji radnici riskiraju, u državi se ništa ne radi, i za očekivati je da cijene porastu.
“Potražnja diktira cijenu, pa porasle su i cijene maskica i dezficijensa, kako ne bi i građevinskih radova. Neke tvrtke su sad toliko opterećene poslom, a nemaju ni dovoljno ljudi”, govori vlasnik jedne tvrtke.
Cijene rušenja dimnjaka trenutno se na tržištu kreću u velikom rasponu od 2000 kuna, pa do više od 30 tisuća kuna. Treba istaknuti da sve te cijene ovise o nizu faktora i razlikuju se od zahvata do zahvata, a ovise i o tome koju mehanizaciju izvođač koristi, koliko ljudi angažira, koliko je zgrada pristupačna te koliko sati rada taj posao iziskuje.
Nameću se stoga brojna pitanja: što se nakon zagrebačkog potresa dogodilo s cijenama na tržištu građevinskih radova? Koliko su one porasle? Hoće li se novim zakonom pokušati regulirati cijene odnosno može li se na neki način ograničiti njihov rast? Tko bi građanima prilikom obnova njihovih zgrada trebao sugerirati koja je cijena realna? I koja je zapravo uloga upravitelja u cijelom tom lancu?
Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo komentira kako sad što se tiče cijena na tržišu vlada “lov u mutnom”.
“Ljudi se žele vratiti u svoje domove, a još nisu regulirana pravila igre, pa na svoju ruku angažiraju tvrtke, neke od njih koriste situaciju. Nije to ništa neobično, u svakoj krizi postoje takve pojave. Ali bilo bi dobro kad bi se ljudi strpili još nekoliko tjedana. Tada bi trebali znati prvu brojku ukupne štete nastale u potresa, definirat će se zakon, nakon čega će se konkretnije znati buduća pravila igre”, govori Atalić te dodaje:
“Što se tiče samih cijena, stručnjaci planiraju pomoći građanima i stručnjacima izradom svojevrsne knjižice ili vodiča, u kojem bi dali neke prosječne cijene pojedinih radova kako bi ljudima olakšali izbor, ali i definirali mjeru pojačanja kroz seizmički cerifika”.
Njegov suradnik Mate Baričević trenutno s kolegama radi na procjeni nastale štete za koju kaže da bi mogla biti gotova kroz tjedan dana.
“Cijene građevinskih radova su u proteklih godinu dana, neovisno o potresu, porasle su oko 30 posto, a za očekivati je da bi se uslijed povećanje potražnje za građevinskim radovima nakon potresa mogao dogoditi daljnji rast”.
“Međutim, nije ni neka novost da se u svakoj krizi pojave ljudi koji pokušavaju profitirati, tako da i sada na tržištu vjerojatno imamo takvu pojavu”, govori Baričević, koji smatra da bi bilo dobro da se ljudi strpe nekoliko dana do procjene ukupne štete i izrade zakona koji će dati smjernice kako radove trebati provesti.
“Tada bi trebalo biti jasnije na koji način će se provoditi obnova te do koje razine građevine trebaju biti ojačane”, govori Baričević.
Ministar graditeljstva Predrag Štromar kaže da se cijene neće moći ograničiti ni propisati novim zakonom, ali da će država uvijek izabrati najbolju ponudu, kroz postupak javne nabave prilagođen ovoj situaciji te “s manje koraka, ali uz rigoroznu kontrolu”. Međutim – što s onima koji sami odluče angažirati izvođače radova.
“Tada bi upravitelj trebao biti svojevrsni filter tih cijena, on bi trebao zatražiti nekoliko ponuda i građanima reći koja je od njih najpovoljnija i zašto. Jer oni s građevinskim tvrtkama već imaju određene ugovorene cijene”, kaže ministar Štromar te dodaje da isto tako postoji Bilten “Standardna kalkulacija radova u visokogradnji”, ali smatra da bi bilo dobro da se za građane također napravi pojednostavljena knjižica ili vodič s okvirnim cijenama.
Spomenuti bilten objavljivao je Institut IGH, 35 godina, a zbog odluke Instituta IGH da nakon 35 godina prestane s izdavanjem Biltena u 2018. godini te nedostatka slične jedinstvene publikacije koja bi tržištu ponudila prikaz cijena radova i materijala koji se koriste u gradnji, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je u suradnji s Institutom ponovno pokrenulo izdavanje Biltena.
U Biltenu su kroz šest poglavlja obrađene cijene: cjenik materijala, prosječne bruto satnice radnika, cjenik strojeva i vozila, cjenik radova, proračun cijene građenja tipskih građevina. U njemu su obrađeni podaci na osnovi rada i strojeva 30. rujna 2019. godine. Iz GSKG-a koji upravlja s 10.804 zgrada/ulaza u Zagrebu su nam na pitanje kako bi se mogle regulirati cijene jer one sad, slikovito rečeno ‘lete u nebo’, odgovorili su nam da oni nemaju utjecaja na cijene.
“Reguliranje tržišnih cijena nije u našoj nadležnosti te ne možemo komentirati njihov eventualni rast”, navodi Marija Sesler, viši suradnik za odnose s javnošću u GSKG-u.
Ove su cijene informativnog karaktera i razlikuju se od projekta do projekta, pa i od izvođača do izvođača te drugih faktora koji mogu utjecati na samo tržište:
– Statičar, pregled zgrade: od 2000 do 8000 kn
– Sanacijski projekt: od 2000 do 6000 kn
– Rušenje i skidanje dimnjaka od 2000 do 15.000 kn
– Sanacija dijela krova: od 250 do 400 kn/m²
– Izrada novog krova: od 550 do 900 kuna kn/m²
– Ojačavanje zidova i stubišta ovise o tehnologiji. Rad polimerima sa staklenim vlaknima: od 450 do 550 kn/m², rad FRP-om ili karbonskim vlaknima: od 600 do 750 kn/m²
– Fasada: od 250 do 400 kn/m²
– Sanacija zida i pukotina: od 60 do 100 kn/m²
Osam mjera koje je uveo Grad zbog koronavirusa i potresa:
1. Umirovljenicima se do daljnjega produljuje za tri mjeseca od datuma dospijeća obveza podmirenja računa za režije i komunalnu naknadu koja je pod ingerencijom Grada Zagreba i trgovačkih društava u vlasništvu Grada. Neće biti zateznih kamata niti ovrha.
2. Oslobađanje plaćanja i umanjenje utvrđenog iznosa za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2020. uz mogućnost produžetka, poduzetnicima: koji obavljaju djelatnost u poslovnim prostorima u vlasništvu Grada; koji su obveznici komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti; koji su obveznici komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, a kojima je odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske obustavljen rad. Korisnicima javnih površina za postavljanje otvorene terase.
3. Obustava naplate parkiranja za zdravstveno-medicinsko i tehničko osoblje bolnica u Gradu Zagrebu, kao i za građane koji koriste njihove usluge te za djelatnike državnih i lokalnih tijela vlasti Republike Hrvatske koji su angažirani u suzbijanju epidemije koronavirusa prema lokacijama bolnica te okolnim ulicama.
4. Prijevoz na izvanrednim linijama je besplatan. U prometu su 62 autobusa.
5. Svi građani čiji su stanovi i kuće nastradali u potresu tako da se u njima ne može stanovati do daljnjeg se oslobađaju plaćanja režija.
6. Za ljude pogođene potresom omogućeno je besplatno parkiranje u javnim garažama u središtu grada i na javnim površinama na području Grada Zagreba pogođenim potresom.
7. Građanima kojima je preventivno zatvoren plin, Gradska plinara ne naplaćuje poslove ponovnog uključivanja plina.
8. Prijedlog da se roditelji oslobađaju plaćanja participacije za produljeni boravak u osnovnim školama, kao i participacije za dječje vrtiće.
