Grad Zagreb dijeli potpore za poduzetnike: Evo na što trebate pripaziti

Na gradske se potpore za samozapošljavanje, koje iznose i do 75 tisuća kuna te se ostvaruju uz pomoć Plavog ureda, mogu se prijaviti svi Zagrepčani, a jedini su uvjeti za njezino dobivanje status nezaposlenosti, dobar poslovni plan i sudjelovanje na nekoliko edukativnih radionica, piše Večernji list.

Poslovni prostor, otvaranje tvrtke, najam knjigovođe, računalo, printer pa onda oprema i alati samo su neke od stavki koje ova sredstva pokrivaju, a mogu se iskoristiti i za dodatne edukacije, stručna usavršavanja i kupnju licencija. Nije ni Grad Zagreb jedini koji pomaže biznismenima početnicima jer potpore, koje u 2020. idu do sto tisuća kuna, daje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Sve ovo zvuči kao odlična prilika, no nije sve tako jednostavno. Naime, ovisno o iznosu, oko 40 posto od dobivenog iznosa u startu trebalo – odbiti. – Toliko, odnosno oko 30.000 kuna, trebat će tijekom godine odvojiti samo na obvezne doprinose državi u obliku poreza, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te drugih davanja. To su neizbježni izdaci koje treba dati čak i ako osoba te godine nije uprihodila ni kune – objašnjava Petar Lovrić, dugogodišnji poduzetnik i predsjednik Udruge nezavisnih poduzetnika i poslodavaca.

Ostatak sredstava, dodaje, vrlo se brzo istopi do kraja godine, čak i ako je riječ o djelatnosti koja ne zahtijeva kupnju dodatnih strojeva i sprava. “Recimo da ste, na primjer, programer i želite napraviti novu aplikaciju ili program. Samo da kupite pošteno računalo, monitor i printer, potrošili ste oko 10 tisuća kuna pa onda treba kupiti internetsku domenu, izraditi web-stranicu, platiti račune za internet, a tu je i mobitel. Da ne govorimo o iznosima najma poslovnog prostora, putnim troškovima i gorivu, što je oko 2000 kuna godišnje, i knjigovođi kojeg treba platiti od 750 do 1000 kuna svaki mjesec. To je sve samo održavanje hladnog pogona”, objašnjava Lovrić koji napominje da se sredstva iz potpore ne mogu koristiti na bilo što, nego samo na ono što je predviđeno poslovnim planom.

“Bez njega se ne možete prijaviti za potporu, morate svaku stavku imati unaprijed isplaniranu. Zato u otvaranje biznisa ne bi trebalo ulaziti bez dobrog plana i poznavanja kako funkcionira tržište”, upozorava ovaj poduzetnik.


No premda se početak čini dodatno otežan velikim komadom financijskog kolača kojeg se mora odmah odreći, postoje načini da se novac iz potpore rastegne, a posao lakše procvjeta. Jedan od njih je otvaranje paušalnog obrta umjesto poduzeća (j.d.o.o.). Pokretanje obrta košta samo oko 500 kuna, a njegov vlasnik ne mora si, za razliku od poduzeća, isplaćivati mjesečnu plaću.

“Porez na dobit ne morate plaćati osim ako imate prihod, uostalom svoje doprinose ne morate plaćati svaki mjesec, nego periodično. To vam pomaže drukčije rasporediti novac i lakše startati s poslom”, objašnjava naš sugovornik. Prve se godine, objašnjava Lovrić, ne očekuju neki prihodi, ako ih uopće i bude, no to nije ni potrebno da bi se potpora opravdala. Sve što treba napraviti nakon godinu dana od njezina dobivanja jest dostaviti papirologiju koja dokazuje da su sredstva potrošena prema poslovnom planu.

“Dalje je sve na vama. Ako ste na kraju godine ostvarili profit, plaćate porez na dobit, a ako niste, prijavljujete gubitak, koji možete prenijeti u iduću godinu. Taj “minus” kasnije morate prebiti “plusom” koji ostvarite u toj godini”, objašnjava Lovrić.

Komentari

loading...
-->