Prošlo je točno trideset godina od strašnog zločina na zagrebačkoj Trešnjevci. Tog kobnog 7. prosinca 1991. godini pripadnici merčepove jedinice ubili su članove obitelji Zec: oca Mihajla, supruga Marija i njihova dvanaestogodišnja kći Aleksandra. Ubojice nikad nisu osuđeni jer su davali iskaze bez prisutnosti odvjetnika.
Uoči komemoracije, pažnju na ovaj događaj privukao je novi šef zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac koji je osim povratka Trga maršala Tita, izrazio i želju da jedna od ulica u Zagrebu bude imenovana i po Aleksandri Zec. Zanimljivo, navedena inicijativa već postoji. Prvo su ju u 2019. godini na komemoraciji najavili Centar za suočavanje s prošlošću Documenta te Srpsko narodno vijeće (SNV). Oni su tada poručili da će od gradskih vlasti tražiti imenovanje zagrebačkog trga ili ulice po djevojčici. Plan je bio da u tome uspiju do 30. godišnjice, no navedeno se oduljilo, piše Jutarnji.
Do 8. studenog ove godine, zahtjeva za Ulicu Aleksandre Zec nije bilo u službenom popisu Fonda imena ulica i trgova Grada Zagreba. Iako spomenute organizacije nisu podnijele zahtjev kako su najavile, prije desetak dana u akciju se bacila Inicijativa mladih za ljudska prava.
Inače, riječ je o inicijativi koja je svojevremeno tražila opoziv bivše predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović zbog njenih izjava upućenih u povodu predstavljanja knjige General Praljak. Tražili su od HNS-a i zabranu izvođenja Thompsonove pjesme Lijepa li si, koja je izabrana kao himna reprezentacije.
Vesna Teršelić iz Documente predlaže da se buduća Ulica nalazi na Trešnjevci gdje je obitelj Zec živjela. Na prijedlog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, Gradska skupština imenuje i preimenuje ulice, a Odbor vodi Rada Borić.
“Kvaliteta predloženog rješenja prilikom predlaganja imena osobe očituje se u njezinu liku i djelu, racionalnoj i suvremenoj spoznaji tog djela te njegova posrednog i neposrednog utjecaja na prošlost, sadašnjost i budućnost građana grada Zagreba, Republike Hrvatske i svjetske zajednice u cjelini”, obrazloženje je iz Grada, a također se ocjenjuje prijedlog u odnosu na zastupljenost spolova te potrebu “očuvanja bitnih odrednica demokracije, antifašizma i humanizma, hrvatske nacionalne i zagrebačke tradicije te izvornog narječja, očuvanja sjećanja na imena i djela značajna za Zagreb, hrvatsko društvo i svjetsku civilizaciju u cjelini”.
No, jedan od problema je to što su u Zagrebu sve ulice, naselja i trgovi već zauzeti, a na listi čekanja su i važne osobe poput Arsena Dedića, Tomislava Židaka, Jože Horvata i drugih.
