Kvaternikov trg, nekada trg-tržnica i kao takav duša grada i fokus Zagrepčana, danas zjapi prazan i derutan.
Nakon preuređenja (2008. ) te preseljenja popularnog “placa” na ugao Martićeve i Šubićeve, neizbježno se postavlja pitanje koliko se preuređeni “Kvatrić” koristi u skladu s namjenom i koliko je postmodernističko preuređenje uspješno?
Ukoliko se vratimo deceniju unatrag, prisjećamo se slike šarenila i živosti šarmantnog zagrebačkog trga, simpatične kumice koje su svojim osmijesima uljepšavale dan i slučajnom prolazniku, te različiti mirisi koji su mamili na ovaj “plac”. Danas, nakon preuređenja, pitamo se – tko uništava Kvatrić?
Pustoš i fekalije na investiciji od 40 milijuna kuna
Ako ste se zatekli na Kvaternikovom trgu tijekom jednog običnog dana, mogli ste primjetiti da zjapi prazan. Stakleno sivi podhodnik zamijenio je male šarene dućančiće, otežao kretanje po trgu i nije ispunio svoju svrhu mobilnosti građana.
kuna.
Unatoč cijeni od preko 40 milijuna kuna, koliko je građane koštala rekonstrukcija Kvaternikovog trga, podhodnik je potpuno je prazan i pokazao se promašenim riješenjem za Maksimirsku kojoj podhodnici i liftovi nisu potrebni.
Glomazne konstrukcije besmisleno riješenje
Nekoliko metara niže nalazi se staklena konstrukcija koja je zagušila poznate cvjećarne. Nekada, u malim kioscima davale poseban pečat ovom zagrebačkom trgu. Zahvaljujući preglomaznoj konstrukciji, šarenilo cvjećarni ne dolazi do izražaja. No simpatične cvjećarke odupiru se modernističkom duhu i posljednji su tračak nekadašnjeg Kvatrića.
Na mjestu nekadašnjih živih štandova sada se nalazi drveno postolje koje bi trebalo služiti za predah građana i uživanje u modernoj staklenoj fontani koja se nalazi tik do postolja. Međutim, ova dva objekta potpuno su devastirana. Drveno postolje prekriveno je ptičijim fekalijama i njegovu prvotnu namjenu iskorištavaju tek golubovi koji skupljaju zaboravljene mrvice kruha ponekog prosjaka.
Niti situacija s fontanom nije bolja. Iako je njena prvotna namjena estetske naravi, to se potpuno gubi pod fekalijama i prljavim staklima. Baš kao i na postolju, i ovdje su jedini posjatitelji golubovi kojima fontana pruža osvježenje.
Sumornost nekad najšarenijeg, a danas otužnog trga razbija tek slastičarna Vincek, koja privlači prolaznike na kolač i šačicu razgovora. Također, Vincek je jedina lokacija na kojoj možemo čuti onaj žamor koji je nekad bio prepoznatljiva crta Kvaternikovog trga, ali i lokacija koja dovodi do izražaja napuštenost nekad popularnog Kvatrića, a danas sablasne pustoši.
Moramo zaključiti da je jedan od najdražih zagrebačkih trgova postao mjesto s kojeg ljudi žele što prije otići. On više ne pruža razlog da ga ljudi posjete i da se okupljaju na njemu. Zato se pitamo, kome je bilo u interesu unakaziti Kvatrić i uzeti mu dušu?
