Razgovori o promjenama obrazovnog sustava u Hrvatskoj redovito dovedu do žestokih rasprava, a kamoli da se neka promjena i realizira, ali srećom po generacije učenika u zagrebačkoj I. gimnaziji, nikakvih drama nije bilo kada je tamošnja profesorica sociologije i Politike i gospodarstva (PiG), Zlata Paštar, pokrenula fakultativni predmet Financijska pismenost.
Kako je riječ o fakultativnom predmetu, dovoljno je bilo napisati i pripremiti program te uvjeriti školu da programu da priliku.
Sve je počelo s jednim stručnim skupom gdje su profesorice s Ekonomskog fakulteta za Institut za financijsko obrazovanje Štedopis, napisale priručnik o financijskoj pismenosti kako bi se taj segment pokrio na satovima PiG-a.
Tada se Paštar ponudila napisati program, a sve je krenulo s prvom grupom od 15 učenika prvih razreda srednje škole te su se odtada upisivali novi učenici, katkad razdvojeni po razredima, a katkad kombinirano.
Paštar trenutno vodi grupu do 30 učenika drugog i trećeg razreda.
“Zadovoljna sam jer nisam znala u početku kakav će biti odaziv i hoće li imati kontinuitet”, kratko je za Zagreb.info iznijela dojmove nakon sedam godina kolegija.
Žiro ili tekući: Koji račun otvoriti?
Da mladima nedostaje financijska pismenost nije ništa novo, ali koji su najveći problemi u nedostatku te pismenosti?
“Često nisu informirani oko osnovnih stvari, poput plaćanja računa jer to rade roditelji. Ne znaju koji račun moraju otvoriti kad krenu raditi ili studirati, koja je razlika između žiro ili tekućeg računa, kakav ugovor potpisuju, koja su im potrošačka prava”, nabraja je Paštar ističući kako su se financijske navike najviše iskristalizirale kroz anketu i malo istraživanje koje je u I. gimnaziji provedeno nad 409 učenika te škole.
“21 posto učenika smatra da im je znanje o financijama loše, 33 posto da je dobro, 27.6 da je zadovoljavajuće, 13 posto da im je znanje vrlo dobro, a odličnim svojim znanjem ocjenjuje svega 4.9 posto. Uz to, njih malo iznad 84 posto, štedi od svojeg džeparca, a oko 16 posto ih ne štedi uopće. Što se tiče sposobnosti upravljanja novcem, 45 posto smatra da je dobro, 30 posto kako je niti dobro niti loše, a 6.5 posto smatra da je loše”, iznijela je najzanimljivije podatke.
S obzirom na ove rezultate ali i navođenje učenika kako žele učiti i informirati se o financijama, Paštar i njeni učenici na izbornom predmetu su izradiki letak s osnovnim financijskim pojmovima.
“Pripremiti ću i grupu od 13 učenika koji će provesti radionicu u svakom razredu u školi kako bi svaki razred dobio osnovne informacije, iako ne idu svi na predmet”, najavila je Paštar čiji je program za predmet već zahvatio pozornost i drugih profesora u drugim školama.
Izgradnja znanja i stavova, nasuprot matematike
Uz opće pojmove, kod financija je bitno i dobro baratanje s brojkama, gdje profesorici Paštar, otkriva nam, pomažu i profesori matematike koji uskaču na predavanje o toj temi kada je potrebno.
Kako nam kaže, računanje je namijenjeno višim razredima koji imaju potrebna matematička znanja, razumiju princip kamata, različitih štednji kredita i njihovo obračunavanje.
Ali, ističe, financijska pismenost je širok pojam.
“Stavljam naglasak na izgradnju znanja stavova i vještina za potrošačko ponašanje, upoznavanje sa svijetom financija, radom”, napomenula je profesorica Paštar uz objašnjenje kako je “čista matematika”, ustvari najmanji dio predmeta.
No, kod stavova, financije su sve samo ne očišćene od strastvenih rasprava. Je li euro pametna ekonomska odluka, trebaju li porezi biti smanjeni ili možda i još viši, samo su neka od pitanja koja muče ljude na dnevnoj bazi.
“Nastojim biti objektivna ali po onome što vidim kod učenika, nemaju problema s prelaskom s kune na euro i kao mladi su inače skloni jednostavniji prihvatiti promjene. Ni u jednom trenutku nisam vidjela zabrinutost, informirani su, vide prednost potrošnje, lakših transakcija, putovanja”, opisala je Paštar svoj pristup diskusiji tema koje nisu samo pitanje znanja, već i mišljenja.
Na temu poreza, prisjetila se, nedavno su upravo u poreznoj politici u gostovanju u školi razgovarali studenti Ekonomskog fakulteta, a tema je učenike itekako zaintrigirala radi njihove budućnosti, čak i ako, ističe Paštar učenici trenutno tim pitanjem nisu toliko zabrinuti kao odrasli na tržištu rada.
“Zanima ih zašto su porezi različiti, koliko će morati izdvajati i koliko im roditelji izdvajaju. Zanimljivo im je kako je prirez u Zagrebu 18 posto, dok je u nekim mjestima nula posto. Svjesni su kako to utječe na obračun, plaću, obračunavanje bruto i neto iznosa i s time su upoznati”, komentirala je Paštar interes učenika koji je uočila u radu i razgovoru s njima.
Bivši učenik otkrio svoju priču
Uz njezin program i plan rada na predmetu, bitna je i pomoć stvarnih financijskih aktera, predstavnika banaka, poduzetnika i drugih iz svijeta biznisa i ekonomije.
Katkada se škola javlja njima, a katkada, oni se sami jave kako bi došli gostovati u školi i objasniti financijsku pismenost.
“Bili su predstavnici iz Erste banke, Hrvatske udruge banaka, iz Netokracije nas je posjetio i Ivan Brezak koji je bio i učenik gimnazije pa je podijelio svoju perspektivu kao učenik koji je uspio u tom području”, istaknula je Paštar.
Bilo je tu i mladih poduzetnika raznih Startupova koji su davali savjeti kako pokrenuti biznis, razne udruge ili posljednji gost, direktor Agilos IT-a, Ivan Žuna.
Prilikom posjete, Agilos IT je školi dao i donaciju od 500 eura kako bi se pokrili troškovi putovanja za učenike u Beč, kako bi sudjelovali radionici FLIP-a, financijskog centra za mlade u Beču.
Posljednji put je tamo profesorica Paštar vodila svoje učenike 209. godine, prije lockdowna.
“Općenito je ideja bila da odemo tamo svakih nekoliko godina kako bi pokrili sve generacije učenika na predmetu. Same radionice su besplatne, ali nije i put. Planiramo izlet ove godine, ovo je prva donacija, a prošlih godina smo donacije dobivali od Štedopisa i Erste banke”, objasnila je Paštar veliku priliku koju se nada osigurati svojim učenicima bez da išta moraju platiti.
Roditeljska pomoć: uključivanje u plan budžeta
I dok učenici I. gimnazije (uz malo sreće i ostalih škola, kako Paštarin program dobiva na popularnosti), mogu učiti financijsku pismenost na izbornom predmetu, ostali zasada još uvijek primarno ovise o roditeljima.
I dok Paštar smatra pohvalnim što neki roditelji već objašnjavaju svojoj djeci svijet financija, ima savjete za one ostale.
“Uključite ih u planiranje kućnog budžeta na tjednoj ili mjesečnoj bazi. ili u proces plaćanja računa je prema istraživanju koje smo radili, čak 93.4 posto nikada nije plaćalo račune. Objasnite im kako to izgleda jer sutra će oni biti studenti u nekom drugom gradu ili državi i morati će se suočiti s tim”, zaključila je profesorica Paštar.
