Kino s dugom i bogatom tradicijom te poviješću koja Zagrepčanima puno znači.
Prije nekoliko dana ulaz kultne zagrebačke Kinoteke oblijepljen je plakatima na kojima piše “Uskoro ponovno s vama”.
Ravnateljica Centra za kulturu i film (CKF) Augusta Cesarca Maja Jurić Ivoš kazala je da građani kucaju na vrata, zovu i raspituju se jer žele što prije ovdje ponovno, kao nekada, gledati filmove. Službeno je potvrdila da se film nakon 12 godina vraća u Kinoteku, a svečano otvorenje bit će 22. travnja.
I sama Jurić Ivoš ovdje je sa svoje tri godine pogledala prvi film u kino u životu; Pepeljuga Walta Disneya. Istaknula je da je to kino s dugom i bogatom tradicijom te poviješću koja Zagrepčanima puno znači.
Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, jedan od 13 centara u Zagrebu, preuzet će upravljanje prostorom u Kordonskoj 2 u kojem su se odgajali naraštaji zaljubljenika u sedmu umjetnost, piše Večernji list.
Filmovi će se prikazivati svaki dan
Crkva je iz prostorija izišla prije mjesec dana, a Centar za kulturu i film Augusta Cesarca prošli je tjedan zasukao rukave i bacio se na posao. Radovi su u tijeku, a najviše posla ima u kabini za projektor koja je godinama bila zapuštena. Svečano otvaranje Kinoteke planira se 22. travnja.
“Tog ćemo dana prirediti veliko cjelodnevno događanje čiji je sadržaj još iznenađenje, a nakon slavlja krećemo s redovnim radom”, najavio Bruno Bahunek iz Centra za kulturu i film (CKF) Augusta Cesarca, koji će biti zadužen za program.
Bahunek je istaknuo da će se u Kinoteci gledati klasici koji se već dugo nisu imali prilike vidjeti na velikom platnu, poput poznatih djela Alfreda Hitchcocka i Akire Kurosawe. Filmovi će se prikazivati svaki dan, želja im je ugostiti i neke festivale, a pripremaju i matineje za djecu.
Organizirali su se i trudnički tečajevi
Kinoteka je otvorena 1944. godine pod imenom “Kino Prosvjeta” kao dio Katoličkog doma izgrađenog uz crkvu svetog Blaža, u kojemu su se nalazili i stanovi za redovnice, dio za humanitarni rad, pučka kuhinja… Izgradnja cijelog doma povjerena je arhitektu Marijanu Haberleu koji je zaslužan za brojne poznate zgrade u Zagrebu, poput Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”.
Kino je na otvorenju blagoslovio blaženi kardinal Alojzije Stepinac, a djelovalo je po posebnom statutu koji je propisivao da se mogu prikazivati samo filmovi koji “u vjersko-ćudorednom pogledu prosvjetno i odgojno djeluju”. Postojao je i odbor za cenzuru u kojemu su bili župnik i dva cenzora koji su morali pogledati svaki film prije prikazivanja.
Kino je u vlasništvu crkve bilo tek do 1947. godine, kada je nacionalizirano i nazvano Kinoteka. Iako je tijekom desetljeća više puta mijenjalo vlasnika, postalo je poznato kao mjesto okupljanja filmofila. Ipak, s vremenom je bilo sve manje posjetitelja, a definitivni kraj prikazivanja filmova u tom kinu bio je 2005. godine, kada je vraćeno Crkvi.
“S obzirom na to da na zadnjih nekoliko projekcija u kinu nije bilo više od deset ljudi, može se reći da je Crkva ovdje zapravo vratila život”, kazao je Ivan Tašev iz Župnog ureda crkve svetog Blaža te dodaje kako se u prostoru nisu više prikazivali filmovi, ali su se zato organizirali zaručnički tečajevi, ondje su se okupljali mladi vjernici, održavali koncerti i kazališne predstave…
“Dvorana je vrlo često bila dupkom puna, no i dalje nam je nešto nedostajalo. Ipak je ovo mjesto u kojemu su brojni Zagrepčani gledali filmove prije otvaranja velikih kompleksa. Zato smo kontaktirali Grad s ciljem da se film vrati u Kinoteku i ta je inicijativa prihvaćena”, kazao je Tašev. Grad je sad zapravo dvoranu uzeo u najam od Crkve po cijeni od 12 tisuća kuna mjesečno na deset godina. Također je dogovoreno je da se sav novac investira u obnovu kina.
