Prognoza za četvrtak donosi nekoliko važnih informacija koje je važno uzeti u obzir ukoliko boravite na otvorenom ili putujete. Iz DHMZ-a redovna prognoza ukazuje na nekoliko aspekata, ali i opasnosti.
Četvrtak će biti promjenjivo oblačan sa sunčanim razdobljima, a mjestimice je moguća kiša s pljuskovima i grmljavinom, češći i rasprostranjeniji na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije gdje lokalno mogu biti izraženi. Puhat će većinom umjeren južni i jugozapadni vjetar, na istoku i jugoistočni, a na Jadranu umjereno do jako jugo i jugozapadnjak, ponegdje s olujnim udarima, na jugu prolazno i bura.
Najniža temperatura kretat će se između 14 i 18, ana Jadranu od 18 do 23°C, dok će se najviša dnevna mjeriti između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.
“Polar Vortex”
Na Facebook stranici koja se bavi vremenskom prognozom, “Pogled na klimatske promjene by Dino Dundic” objavljeno je i što se ove zime može očekivati.
“Ne nasjedat na budalaštine labudova, kako je zima pred nama topla, te neće trebati kape, jakete i zimske gume….”Polar Vortex” itekako brzo zatvara sjeverne krajeve i ubrzano ih pothlađuje, što i potvrđuju i friški modeli.
Ledit će i ćele i jajca labudima, dok budu statirali u zaleđenom kupusu ove zime i budu brojali pahulje kako im provejavaju oko zaleđene ćelenke.
Rajo spremaj dobre zalihe ogrijeva, jer ložit će se do u duboko proljeće 2024 godine”, piše na stranici Pogled na klimu i njene promjene by Dino Dundić.
Što je polarni vorteks?
O ovoj pojavi polarnog vorteksa razgovarali smo s poznatim hrvatskim meteorologom Nebojšom Sobanovićem koji je pojasnio da je to karakteristično za područje Sjeverne Amerike, ali ne i Europe. ”Jako su male šanse da se takve kataklizmičke zime dogode u Europi”, kaže on.
Završava bablje ljeto: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u zadnjem ovogodišnjem ljetnom tjednu
”To je jedna relativno uska pruga brzog zraka koji kruži oko polarnih krajeva. On može imati promjere od 100, 200 300 kilometara i stalno postoji. Međutim, ono što je karakteristika polarnog vorteksa, uz velike brzine vjetra, jest da se nalazi se na većim visinama iznad osam kilometara i ono što je bitno u cijeloj priči je što on nije pravilna kružnica, nego ima valoviti oblik, kao vijugava cesta i amplituda tih valova se mijenja.
Dakle, koji put se taj val koji se spušta prema jugu od više nego što je uobičajeno i obično se to spuštanje događa na sjevernoameričkom kontinentu pa s nekad protegne i na Atlantik. U tom se slučaju javljaju velike hladnoće jer vorteks dozvoli polarnom zraku da se spusti južnije pa imate vrlo jake zime”, pojašnjava meteorolog.
Europa ima drugačiju klimu
Dodao je da se u Europi taj efekt ne vidi, ali i da je za naše područje puno važnija situacija nad Sibirom.
”Vrijeme nad Europom je diktirano dvjema pojavama. Jedna su ciklone nad sjevernim Atlantikom, a druga je anticiklona nad Sibirom. Kada su uvjeti takvi da je sibirska anticiklona dovoljno jaka i zauzme veći dio europskog kontinenta, uglavnom istočno i srednjoeuropskog, tada ona sprječava dolazak ciklona s Atlantika nad Europu. Tada imamo vrlo hladne i suhe zime. Kada zimi malo popusti ta anticiklona, onda krenu ciklone s Atlantika donoseći vlažan zrak. O tome koliko je sibirska anticiklona uspjela rashladiti kontinent ovisi hoće li ciklona s Atlantika donijeti kišu ili snijeg”, istaknuo je Sobanović.
