Evo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja ljeta

508
Ivan Ramađa

Vrućina vrhuncem ljeta nije ništa neobično. Kako objašnjava dežurna prognostičarka Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ) Kristina Klemenčić Novinc, u ovo doba godine nisu neuobičajeni ni toplinski valovi.

‘Vrućina krajem srpnja i početkom kolovoza, dakle u vrhuncu ljeta, nije neuobičajena. Za očekivati je najvišu dnevnu temperaturu zraka oko i višu od 30 stupnjeva. Dapače, u ovo doba godine nisu neuobičajeni ni toplinski valovi, a ovogodišnji je ipak zamjetno blaži od prošlogodišnjeg, kad se nerijetko mjerila i maksimalna temperatura iznad 40 °C’, kaže Klemenčić Novinc za Tportal.

Kako ističe prognostičarka, trenutačan je toplinski val izraženije prisutan duž obale i na otocima, gdje se noću temperatura često ne spušta ispod 25 stupnjeva, pogotovo u gradovima. Tako se, primjerice, u Dubrovniku, Splitu i Senju od 30. srpnja temperature zraka noću nisu spustile ispod 25 Celzijavaca.

‘Za očekivati je da će vrućih dana biti još. Od vikenda će porasti vjerojatnost za pljuskove, u unutrašnjosti uz blagi pad temperature, a općenito nakon 15. kolovoza su hladni prodori sasvim uobičajeni’, prognozira stručnjakinja.

A što je uzrok trenutnog toplinskog vala u Hrvatskoj i Europi? Klemenčić Novinc pojašnjava kako su vrućina i toplinski val koji je prisutan u Europi posljedica zadržavanja i pritjecanja toplog zraka s juga, tako da možemo reći da smo trenutno svi u južnoj i srednjoj Europi pod utjecajem iste zračne mase. Toplinski val koji je pak bio prisutan u arktičkom krugu bio je povezan sa suhom i stabilnom zračnom masom iz Rusije koja se dugo zadržavala na jednom mjestu, kontinuirano upijajući sunčevo zračenje i spriječavajući dolazak svježijeg zraka.

Što se jeseni tiče, zasad prognostički materijali upućuju na to da će srednja temperatura za jesenske mjesece biti viša od višegodišnjeg srednjaka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

‘To ne znači nužno da će biti babljeg ljeta, a moguća su i kraća hladnija razdoblja’, naglašava prognostičarka te dodaje kako se količina oborine predviđa većinom oko klimatološkog srednjaka, ali zbog pljuskovitog karaktera oborine nije isključen lokalno izraženiji višak oborine, odnosno ponegdje su moguća i razdoblja s količinom manjom od uobičajene, piše Tportal.



Komentari