Potres koji je u na tu kobnu nedjelju, 22. ožujka, pogodio Zagreb ostavio je brojne ožiljke na zgrada diljem središta grada.
Mnogi su se stanari suočili s velikim oštećenjima na svojim domovima dobivši pritom od statičara žute i crvene naljepnice koji označavaju privremeno neuporabljive, odnosno neuporabljive zgrade.
Dodatan problem za stanare je i sama sanacija oštećenja koju ne smiju raditi sami nego moraju čekati stručnjake. Također, sama sanacija košta, i to dosta te će za nju mnogi morati posegnuti za kreditom. Grad i država tvrde kako će pomoći, no dok se ne donese novi Zakon o sanaciji ništa se ne zna.
Kako će ići raspodjela, nije jasno ni Petru Paradžiku, predsjedniku Vijeća gradske četvrti Donji Grad, koji ovih dana radi u privremenom uredu u Preradovićevoj ulici jer je ured četvrti u Ilici nakon potresa neupotrebljiv.
“Ne znamo točno koliko je donacijama prikupljeno u fond za sanaciju, zadnja je informacija bila oko 15 milijuna kuna. Ne znamo koliko će se novca za nabavku građevinskog materijala potrošiti za četvrti stradale u potresu, odnosno vrijedi li ta mjera za cijeli Grad Zagreb ili samo za pet najpogođenijih četvrti. Nije najjasnije ni koliko kome možemo dodijeliti materijala. Neki su tražili umjereno, neki prekomjerno… Jedino je jasno da je odgovornost prebačena na nas da odlučimo kako će to biti raspoređeno”, kaže Paradžik za Večernji list.
Potvrdio je i kako je realno da se što zbog potresa što zbog straha iz centra odselilo oko 20.000 ljudi. Izvjesno je da će stanovnici Donjeg grada kojima zahtjevi budu odobreni materijal moći preuzeti u dvorištu gimnazije u Križanićevoj. Jučer oko podneva, zadnjeg dana roka, u tu je četvrt bilo pristiglo šezdesetak zahtjeva za obnovom zgrada.
“Ako svaka četvrt dobije po dva milijuna, na svaku će zgradu otpasti 25-30 tisuća kuna”, računa Paradžik, što je svakako nedostatno za popravak nastale štete.
