DVIJE GODINE NA VLASTI: Tomašević pobrojao što je sve napravio u Zagrebu i najavio što će sve još učiniti, otkrio i očekuju li Zagrepčane poskupljenja

Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević povodom dvije godine upravljanja gradom Zagreb dao je veliki intervju u kojemu je najavio zaokret u vezi gospodarenja otpadom. Naime, zbog pravila EU-a namjerava se objediniti gradnja sortirnice, kompostane i centra za gospodarenje otpadom u Resniku.

‘O TOME ĆEMO USKORO ODLUČITI’ Tomašević o najavljenim poskupljenjima od kojih strepe Zagrepčani: ‘Vidjet ćemo što ćemo morati poskupjeti’

Najavio je da će s Europskom investicijskom bankom potpisati ugovor za pripremu dokumentacije za energetsku obnovu 50 javnih zgrada, vrijednu 85 milijuna eura, kako bi smanjili troškove režija i emisije stakleničkih plinova. Tih 50 zgrada je “kap u moru” projekata koje namjeravaju napraviti u cjelovitoj energetskoj obnovi javne uprave, imaju ih preko tisuću, a veliki dio njih planiraju energetski obnoviti, rekao je Tomašević Hini.

Komentirao je Tomašević koje su promjene osjetili Zagrepčani u protekle dvije godine.

”Stabilizirali smo upravljanje Gradom i Zagrebačkim holdingom, koji su bili na rubu bankrota. Prvi put nakon 20 godina ostvarili smo znatan suficit, ali ništa od tog viška u proračunu ne možemo potrošiti jer moramo neutralizirati nezakoniti deficit koji nam je ostavljen u naslijeđe. Pokrenuli smo zdravstvene i socijalne programe i dva programa građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Napravili smo velike iskorake vezane za prava manjina i rodne ravnopravnosti, svake godine sudjelujem u ‘Povorci ponosa’. Otvorili smo Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima, promijenit ćemo imena ulica osoba povezanim s ustaškim režimom. Sveti Duh bila je jedina bolnica u Zagrebu gdje žene nisu mogle ostvariti ustavno pravo na pobačaj, to smo nakon sedam godina ponovno vratili.

U javni prijevoz ZET-a uveli smo 65 novih autobusa. Šest je cjelovito obnovljenih škola, a još šest je dograđeno ili potpuno novo izgrađeno, kao što je XII. gimnazija u Dubravi. Nikad u povijesti grada nije se gradilo toliko vrtića, otvorili smo novi u Kašini, u izgradnji ih je još pet, a do kraja godine bit će ih još desetak. U sljedeće dvije godine izgradit ćemo ili početi graditi preko 20 vrtića. Uložili smo puno u radnike, posebice odgajatelje u vrtićima, povećali im plaće i materijalna prava, njih više od 500 dobit će ugovore na neodređeno, te zapošljavamo trećeg odgajatelja u jaslicama.

U dvije godine iz gradskog proračuna uložit ćemo 70 milijuna eura u vrtiće i povući sve što možemo iz EU fondova. Ostvarili smo rekord u povijesti Zagreba jer smo u 2022. povukli 440 milijuna kuna iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na 2021. godinu, a ove godine očekujemo da ćemo taj rekord nadmašiti. Uveli smo novi model odvoza i naplate otpada, iz centra grada uklonjeni su svi spremnici osim onih koje koristi poslovni korisnici, a 50 posto spremnika u cijelom gradu maknuto je s javnih površina”, opširno je objasnio gradonačelnik.

Najveća reforma dosad – otpad

Dodao je da je ipak najveća reforma ona vezana uz otpad. ”Povećali smo odvajanje otpada za 30 posto, što nijedan hrvatski grad u tako kratkom roku nije postigao. Gori nam pod petama da što hitnije zatvorimo odlagalište otpada Jakuševec, a projekti infrastrukture za zbrinjavanje otpada se ne mogu realizirati bez suradnje s državom i bez korištenja sredstava iz EU fondova”, kaže.

Dodao je da je prošla gradska vlast razdvojila tri projekta na tri lokacije – sortirnicu na zemljištu bivšeg DIOKI-ja, kompostanu u Novskoj, a centar za gospodarenje otpadom za obradu miješanog otpada na Resniku. ”Računalo se da će svaki od tih projekata biti financiran iz EU-a. Međutim, EU je nedavno procijenila da to nije u skladu s njihovim pravilima pa razmatramo spajanje tih triju projekata na jednoj lokaciji – u Resniku. Tamo će biti i postrojenje za obradu građevinskog materijala kako bi se reciklirao za obnovu od potresa”, najavio je.

Takav centar za gospodarenje otpadom stajao bi, procjenjuje se, dvije milijarde kuna. Stoga se postavlja pitanje ”u kojem omjeru će novac doći iz EU fondova, a u kojem iz državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer Zagreb to ne može sam financirati”. ”Tehnologiju će definirati nova studija, a da bi dobili EU sredstva morat će veliki dio otpada u tom postrojenju biti sortiranje, recikliranje i kompostiranje, jer malo otpada će se moći obrađivati. To neće biti centar kao što su Marišćina i Kaštijun, jer ne želimo ponoviti njihove greške”, poručio je.

Stadion, Dom sportova, Paromlin…

Kada je riječ o gradnji stadiona u Kranjčevićevoj, Tomašević početak gradnje najavljuje krajem ove ili početkom sljedeće godine. ”Bit će to i modernizacija stadiona i proširenje kapaciteta sa 4000 na 12.000 mjesta. Zadovoljit će sve kategorije UEFA-e za međunarodne utakmice Dinama i reprezentacije. Vezano za rušenje i gradnju novog stadiona u Maksimiru, u završnoj fazi su razgovori s Vladom i Zagrebačkom nadbiskupijom oko zemljišta”, kazao je gradonačelnik.

Obnovit će se i Dom sportova, a radovi će vrijediti više od 20 milijuna eura. Tu će se obnovu  financirati u potpunosti iz gradskog proračuna. ”Iako je stradao u potresu, Dom sportova ne može se financirati iz Fonda solidarnosti jer se iz njega ne smije financirati stradala sportska infrastruktura. Prijavili smo gradnju bazena Špansko na NPOO poziv koji provodi Ministarstva turizma i sporta”, objašnjava Tomašević.

Najveći je projekt Paromlin, vrijedan preko pola milijarde kuna. ”Radovi bi trebali početi krajem ove ili početkom sljedeće godine, a gradnja bi trebala trajati godinu i pol do dvije godine. Za projekt Bloka Badel provedena je javna rasprava i prihvatit ćemo neke od primjedbi, preinačit ćemo projekt, još više ćemo sniziti katnost i povećati zelenilo i javne sadržaje. Uskoro ćemo novo rješenje predstaviti javnosti”, najavljuje daljnje projekte.

Cijene otišle u nebo

Jedan od većih problema građana su visoke cijene stanovanja u Zagrebu. Gradonačelnik je najavio da se u Podbrežju planira izgraditi zgradu s 288 stanova za najam. ”To je projekt u kojem namjeravamo surađivati s Europskom investicijskom bankom. Sada imamo oko 6500 gradskih stanova u najmu, zabranili smo prodaju tih stanova kako se njihov broj ne bi smanjivao”, najavio je.

Uskoro će se regulirati status postojećeg korištenja stanova i uvesti socijalni cenzus za njihovo korištenje u različitim kategorijama.

”Uveli smo red na javnim površinama, na Trgu bana Jelačića više nema šatora. Terase se sve više stavljaju u zadane okvire, poštuju se pravila o vatrogasnim putevima i prolazima za pješake. Parkirna mjesta koja su se davala za terase kafića više se ne iznajmljuju za simbolične iznose, naplaćujemo ih po cijenama koje vrijede za svakog drugog zakupca parkirnog mjesta. Zimi, kada terase nisu u funkciji, koristit će se kao parkirna mjesta. Sljedeća velika reforma bit će vezana uz parking”, otkriva daljnje planove za Grad Zagreb.

Kritike na račun mini Manhattan

Na sve glasnije kritike projekta mini Mahattana, odnosno Jarun Panorame, Tomašević podsjeća da je gradska uprava 2017. izdala lokacijske dozvole, a 2018. Gradska skupština donijela odluku da prodaje gradsko zemljište investitoru za realizaciju tog projekta. ”Ja za to nikada ne bih glasao, jer smatram da je prevelika izgrađenost. Uz to, Skupština kad ga je izglasala nije uopće predvidjela da se tamo izgradi vrtić, iako je u sklopu tog projekta predviđeno čak 350 stanova”, kaže.

Što nas čeka s poreznom reformom?

Osvrnuo se Tomašević i na najavljenu poreznu reformu kojom će se u gradovima ukinuti prirez.

”Kako stvari stoje kompenzirat ćemo ukidanje prireza povećanjem stopa poreza na dohodak, jer je to socijalno najpravednije. Kada bismo milijardu kuna koje će nam nedostajati zbog ukidanja prireza nadomjestili povećanjem cijena, primjerice tramvajske karte, svim bi građanima poskupjela karta. Ako to kompenziramo povećanjem poreza na dohodak, kako bi nakon ukidanja prireza zadržali sadašnje porezne stope, to će opteretiti samo zaposlene Zagrepčane s većim plaćama”, najavio je.

Dodaje da, čak i ako bi to učinili, Zagreb će i dalje imati barem 40 milijuna eura manje prihoda.

Širenje tramvajske mreže i vlak do Zračne luke

Kada se govori o prometnoj infrastrukturi u gradu, rekao je da će ”prvi put nakon 20 godina biti kupljeni novi tramvaji, njih 20”.

Najavio je veliku novost u ZET-u. ”Uvodimo i mogućnost kupovanja karte aplikacijom na mobitelu, koju ćemo predstaviti u ponedjeljak. Prvi put nakon 20 godina izgradit ćemo nove tramvajske pruge, radovi na Heinzelovoj od Ulice kralja Zvonimira do okretišta u Savišću počet će za godinu dana. Pripremamo i projekt u Sarajevskoj, zajedno s državom radit će se nadvožnjak preko cijelog Ranžirnog kolodvora, proširenje ceste i tramvajska pruga do Ranžirnog kolodvora. Planiramo prugu i na zapadu grada, od Ljubljanice do Horvaćanske”, otkriva gradonačelnik.

Što se tiče željeznice, radi se na povezivanju Zagreba sa Zračnom lukom. Uskoro će, najavio je, početi radovi na tri nova željeznička stajališta – u Ulici grada Vukovara, na Savskom mostu i Trokutu. Premjestit će se željeznička stanica do kampusa Borongaj, a radit će se i pješačko-biciklistički nathodnik od kampusa Borongaj do Mandlove. Tamo se planira i produžiti tramvajsku prugu od Vukovarske do kampusa Borongaj.


Komentari