Nakon odluke Visokog ustavnog suda, mjera roditelj odgojitelj našla se na čekanju. Jedan dio roditelja odgojitelja nije mogao izdržati pritisak kojim su bili izloženi čekajući u neizvjesnosti što će se dogoditi nakon 1. svibnja te su izašli iz mjere i pronašli posao, a djecu upisali u vrtiće.
“Savjetovali smo roditelje da budu strpljivi i da ne izlaze iz mjere i evo dočekali smo taj 1. svibnja na taj način da on nije nastupio tako katastrofalan kako je Grad namjeravao”, rekla je Ana Marija Berbić Lacko, predsjednica HURO-a za Provjereno.
S druge strane, zamjenica Danijela Dolenec rekla je da je 500 milijuna kuna neodrživo za jedan gradski proračun.
“Od 2016. do danas je 15 puta više uloženo u mjeru roditelj odgojitelj nego u izgradnju vrtića”, pojasnila je Dolenec.
Svaki mjesec Grad Zagreb za ovu mjeru izdvaja 40 milijuna kuna.
“Pola milijarde kuna je veliki iznos ovako, ali na proračunu od 15 milijardi kuna to je par posto. Smatramo da ne treba nikome uzimati. Novaca sigurno ima, kao što je rekao i gradonačelnik 9. prosinca kad su izglasavali ovu štetnu odluku, samo je pitanje gdje žele uložiti”, smatra Ana Marija Berbić Lacko.
Grad će tako morati raditi rebalans proračuna.
Mjera i trećerođeno dijete
Demograf Stjepan Šterc koji je i radio na toj mjeri kaže da je korelacija između te mjere i trećeg rođenog djeteta, a ne prvorođenog. Odnosno, da se tu vidi uspješnost mjere.
Činjenica je da je od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. u Zagrebu je rođeno šest tisuća beba manje, a povećan je broj djece rođene u većim obiteljima.
Zamjenica Dolenec tvrdi da je za demografski procvat u Hrvatskoj puno važnije raditi na priuštivom stanovanju.
“Činjenica je da u Hrvatskoj jako dugo mladi ljudi ostaju u roditeljskom domu. Statistički prosječna dob kod žena za prvo dijete je 31 godina i treba se pitati zašto je to tako. Tu su i mogućnost jaslica, briga za starije i to je puno više demografski od mjere RO”, smatra Dolenec.
