Dolaskom lijepog vremena, ali i divljanjem cijena goriva, sve se više Zagrepčana odabire bicikl kao prijevozno sredstvo. Je li glavni grad Hrvatske spreman za gužve na dva kotača, postoje li kvartovi u kojima je infrastruktura loša i što svaki biciklist mora znati, upitali smo udrugu Sindikat biciklista.
‘Zagreb kasni nekoliko desetljeća’
“Zagreb je obzirom na dobre uvjete koje ima – ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica – mogao i trebao napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. U odnosu na usporedive gradove u Europi, Zagreb kasni nekoliko desetljeća. Najviše zabrinjava što se situacija ne popravlja ili se popravlja izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama”, upozoravaju iz Sindikata.
Isprekidane biciklističke staze
Na pitanje koji su to konkretni problemi u Zagrebu, odgovorili su sljedeće:
“Nepovezani fragmenti biciklističkih staza na pločnicima koji počinju i prestaju na križanju bez riješenog kontinuiteta vođenja prometa. Nema niti prijelaza sa staze na kolnik, niti prijelaza biciklističke staze preko križanja. Situacija se popravlja zadnjih godinu-dvije dana, ali dinamika uklanjanja nedostataka je prespora”.
Kažu i da su i brojni primjeri prekida kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza, parkirnih mjesta za aute ili terasa kafića (npr. Cassandra kod FER-a u Ulici grada Vukovara).
Upozoravaju i na nepropisnu signalizaciju.
Nepropisna signalizacija, diskriminirajući semafori…
“Više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije koja je recept za nesreću – kad obje strane „znaju“ da imaju prednost. Ovo nije samo hipotetski rizik nego postoji nekoliko evidentiranih slučajeva nesreća zbog zbunjujuće signalizacije”, ističu iz Sindikata biciklista.
Kao još jedan od problema navode semafore s metodom „najavnih tipkala“ koji usporavaju pješački i biciklistički promet te navode da ga diskriminiraju na račun prometa motornih vozila.
“Diskriminirajuće regulacije semafora koje privilegiraju automobilski promet i umjetno smanjuju efikasnost biciklističkog prometa, Primjer je skretanje iz Ulice Hrvatske bratske zajednice ulijevo u Vukovarsku; automobili u prosjeku čekaju na semaforu 19 sekundi, a bicikli u prosjeku čekaju ukupno 144 sekunde, odnosno 7,5 puta duže”, kažu.
Alokacija prostora i izgradnja javnih garaža
Upozoravaju i na alokaciju prostora.
“Kontinuirano se biciklističke staze označavaju na pločnicima i oduzima prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani promet. Jedan od primjera je širina prostora na Zelenom valu. Žerjavićeva ulica je od kuća do kuća 20 metara. U tih 20 metara automobili su dobili tri vozne trake i dva reda parkirnih mjesta ili oko 80 posto ukupnog prostora. Pješaci imaju na raspolaganju ukupno na obje strane oko 3 metra prostora ili 15 posto, s jedne strane su natjerani na guranje s biciklima kojima je ostalo 80 centimetara ili svega četiri posto od ukupnog prostora”, objašnjavaju.
Izgradnju javnih garaža, poput one na Cvjetnom smatraju idealnima samo za privlačenje dodatnih automobila u centar grada. Problematično im je i to što nije uvedena zona smirenog prometa 30 km/h u većoj mjeri (centar grada, ulice u kojima se nalaze odgojno-obrazovne ustanove, stambene ulice). Sindikat također upozorava na rubnjake koji nisu prilagođeni/spušteni, a i novi se izvode na isti način, tvrde.
Situacija je nešto bolja u novijim gradskim četvrtima, ali…
“Očekivano, situacija je nešto bolja u novijim gradskim četvrtima sa širokim pločnicima i planiranim biciklističkim stazama, ali i u Novom Zagrebu postoje problemi nepovezanosti. Tipičan primjer „autocentričnog“ razmišljanja iz sedamdesetih je Avenija Dubrovnik koja za pješake nudi jedino podzemni prolaz stubama i dizalima koja nažalost većinu vremena nisu u funkciji, a vozači bicikala mogu birati ili nositi bicikl niz te stube ili preko travnjaka izaći na poprečnu cestu i voziti u gustom i brzom automobilskom prometu. Zbog toga mnogi ljudi biraju ne koristiti bicikl”, kaže Sindikat biciklista.
“Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu i udobnu vožnju bicikla kao i parkiranje, odnosno infrastrukturu prilagođenu svima, od školske djece, preko radno aktivnog stanovništva do ljudi starije dobi”, dodaju.
Svi biciklisti bi trebali biti upoznati s prometnim propisima
Na pitanje na što biciklisti trebaju obratiti pažnju prilikom sudjelovanja u prometu, poručuju:
“Svi vozači bicikala, a osobito oni koji nisu prošli obuku za vožnju u autoškoli, kao i pješaci, trebali bi se upoznati s prometnim propisima i primjenjivati ih u kretanju gradom.
Svima zainteresiranima na raspolaganju je naš priručnik u PDF formatu “Prometna sigurnost po mjeri svih” u kojem se nalazi pregled zakonskih obveza i prava za sve sudionike u prometu, upute za vožnju, savjeti za prevenciju krađe bicikla i sl.”, navode.
Sigurna vožnja prije svega
Kako bi izbjegli opasnost u prometu, udruga savjetuje:
“Prilikom odabira rute kretanja poželjno je izbjegavati one na kojima ne postoji infrastruktura za bicikliste ili, ako je obvezno kretanje kolnikom zbog nepostojanja staza i traka, preferirati ulice s manjim intenzitetom motornog prometa, oprezno i uz smanjenu brzinu prelaziti križanja, kretati se predvidivo, koristiti svjetla na biciklu u noćnoj vožnji, u pješačkim zonama voziti brzinom koja nije veća od brzine kretanja pješaka, zaključavati bicikle odgovarajućim lokotom za okvir bicikla zbog prevencija krađe”, zaključuje Sindikat biciklista i poziva sve građane na oprezno sudjelovanje u prometu na način da svojim ponašanjem ne uzrokuju opasnost i stres ostalima.
