Deset tisuća hrvatskih umirovljenika ostalo bez dopunskog osiguranja: Od Vlade dobili prazna obećanja

FOTO: Zagreb.hr

Većini je jasno da prosječan umirovljenik u Hrvatskoj ne živi dobro, a s vremenom bi se situacija mogla samo pogoršavati. Čini se da je nova taktika Vlade donošenje izmjena koje se čine dobre, a u biti su štetne. Tako će s minornim povećanjem mirovina bez dopunskog zdravstvenog osiguranja ostati oko deset tisuće umirovljenika, izvještava Novi list.

Vlada se tako u kolovozu hvalila da je za 253 tisuće umirovljenika s najnižom mirovinom osigurala povećanje mirovine za 3,13 posto, odnosno oko pedeset kuna. Ono što je prešućeno je da su tim povećanjem mnogi prešli granicu prihoda koja im je jamčila da će država za njih plaćati dopunsko osiguranje.

Ukoliko su ostali bez police dopunskog osiguranja, umirovljenici sada za nju moraju plaćati 70 kuna, što je za par desetaka kuna više od ‘bonusa’ koji su dobili. Drugim riječima, oko deset tisuća umirovljenika ovim će usklađivanjem mirovina, drugim ove godine, biti na gubitku, pogotovo ako ne mogu platiti dopunsko osiguranje koje je u njihovoj dobi iznimno bitno.

Na ovaj su problem sindikati umirovljenika upozoravali i kod ranijih usklađivanja, a iz Vlade su rekli da će pokušati naći rješenje i podignuti dohodovni cenzus koji osigurava pravo na dopunsko osiguranje. Ipak, to se nije dogodilo pa i dalje samci koji primaju više od 1.939,39 kuna mirovine ili oni koji žive u kućanstvu gdje je prihod po članu obitelji veći od 1.516, 32 kune moraju plaćati policu dopunskog osiguranja.

Po svemu sudeći takvo stanje će ostati do kraja mandata sadašnje Vlade, jer u Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstava zdravstva za sljedeću godinu, objavljenom u javnom savjetovanju, nema Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

Sindikati stoga pozivaju ministra zdravstva Milana Kujundžića da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva od 2.496,5 kuna za samca.

Sindikat umirovljenika napominje i da se u posljednjih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 200 tisuća, odnosno s 944 tisuće na sadašnjih oko 743 tisuće. Među onima koji imaju to pravo je oko 163 tisuće umirovljenika, ali sa svakim povećanjem pa tako i rujanskim njihov se broj smanjuje.

Stručnjaci godinama upozoravaju da bi se novac namijenjen za najniže mirovine bolje podijelio ako bi se pravo na najnižu mirovinu ostvarivalo na osnovi imovinskog cenzusa, a ne samo na osnovi statusa.

Sindikati umirovljenika dobili su posljednjih godina niz obećanja od ministarstava zdravstva i rada, no kako to u Hrvatskoj često biva, čini se da će sve ostati na obećanjima.


Komentari