Danas, 7. listopada, obilježava se 29. obljetnica povratka kipa bana Josipa Jelačića na glavni zagrebački trg koji po njemu i nosi ime. Spomenik je otkriven sedam godina poslije njegove smrti, 16. prosinca 1866. godine. To je ujedno i prvi zagrebački spomenik napravljen u bronci, a njegov idejni tvorac je Bečki kipar, Anton Dominik Fernkorn.
7. listopada 1990. godine kip bana Jelačića svečano je vraćen na istoimeni trg nakon što je po dolasku komunista na vlast 1947. godine maknut, a u njegovom odsutstvu nazivao se Trg Republike. Restauraciju je obavila obitelj poduzetnika Željka Šelendića koji je na natječaju pobijedio jer je ponudio besplatno izvođenje svih radova. S obzirom na to da su neki dijelovi bili uništeni, Šelendići su ih iznova napravili, kao i gipsanu repliku za slučaj da se spomenik ošteti.
Nakon tri mjeseca mukotrpnog rada u smjenama obnovljeni spomenik krenuo je praćen razdraganim mnoštvom iz ulice Bešići, te se preko Gračana i Ksavera vratio na Trg. Za službeno otvaranje simbolično je izabran 16. listopada, datum Jelačićeva rođenja. Svečanost je pred više od 100 tisuća okupljenih otvorio gradonačelnik Boris Buzančić, a potom hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman nakon čega je počelo veliko slavlje.
U narodu se ustalio mit da je kip originalno bio okrenut na sjever kako bi sabljom pokazivao prema Mađarskoj, u kojoj je Jelačić vodio povijesne bitke s Mađarima. Ipak, ideja njegovog autora Fernkorna bila je nešto manje romantistička. Kip je bio okrenut na sjever da bi bio okrenut prema najnaseljenijem dijelu grada u vrijeme njegova postavljanja – Gornjem gradu.
“Okrenite spomenik prema najživljem dijelu grada! – napisao je Fernkorn 1865. god. zagrebačkom Odboru za podizanje spomenika Jelačiću, ne znajući da je upravo tom porukom sažeto opisao naš grad. Sjeverni dio grada, iznad Jelačićeva trga – Grič i Kaptol – još je u to vrijeme bio središtem svim zbivanjima, vezanim za upravo tu podignuta najreprezentativnija zdanja”, napisala je Božena Kličinović u knjizi Anton Dominik Fernkorn: Spomenik banu Josipu Jelačiću.
Tog hladnog prosinačkog jutra otkrivanju kipa trebao je prisustvovati i car Franjo Josip, ali je na kraju ipak poslao svog zastupnika.
“Već u rano jutro na Jelačićevu trgu počeo se sabirati svijet. Poslije 10 sati dođoše na trg krajišnici Banovci (iz Gline i Petrinje po jedna počasna satnija), praćeni vojnom glazbom, poređali su se uz sjevernu stranu trga. Prozori su bili urešeni spuštenim sagovima, a na kućama su se resile zastave. (…) Točno u 11 zasvirala je glazba, a sav narod pogleda prema zapadnoj strani trga. Ondje se pokazao ban Šokčević, praćen svitom. (…) Istodobno su se oglasili topovi na Zrinskom trgu i jeka ispaljenih pušaka, gromko klicanje masa, itd. Nakon crkvenog obreda glazbeni dio izveli su hrv. umjetn. društvo ‘Kolo’ i članovi Glazbenog zavoda itd”, pisalo je u zagrebačkim novinama tog dana.
Dolaskom komunista na vlast, banov kip je uklonjen s glavnog zagrebačkog trga pod okriljem noći 1947.godine. Od potpune propasti spomenik je spasio dr. Antun Bauer koji je njegove dijelove čuvao u podrumu zagrebačke Gliptoteke, čiji je bio ravnatelj.
