Centar Luka Ritz obilježio prvu godišnjicu rada na prevenciji i rješavanju poteškoća u ponašanju djece i mladih

21
Foto: PR

Centar za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“ obilježio je u prostorima Gradske skupštine Grada Zagreba prvu godišnjicu rada kao gradske ustanove socijalne skrbi koja djeci i mladima s poteškoćama u ponašanju, kao i njihovim obiteljima, pruža sustavnu i sveobuhvatnu skrb. U Centru Luka Ritz u prvih je 12 mjeseci podršku i potrebnu pomoć već pronašlo više od 400 korisnika, od kojih najmlađi ima četiri, a najstariji 71 godinu.

Inicijativa za osnivanje javne ustanove Centar Luka Ritz proizašla je iz višegodišnjeg uspješnog rada udruge „Zagrebačkog savjetovališta protiv nasilja djece i mladih Luka Ritz“ koje su utemeljili Lukini roditelji Suzana i Reno Ritz nakon što je on nesretno preminuo od posljedica vršnjačkog nasilja. U najtežim trenucima pronašli su način da učine nešto plemenito doniravši Lukine organe kojima je spašeno devet života i pokrenuvši savjetovalište koje je značajno doprinijelo jačanju svijesti i važnosti prevencije nasilja među djecom i mladima.

Primjenjujući individualni pristup, te potičući interdisciplinarnost i međuresornu suradnju s odgojno obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim ustanovama te organizacijama civilnog društva, danas je temeljna zadaća Centra Luka Ritz osigurati stručnu pomoć i podršku djeci, mladima i njihovim obiteljima kako bi pridonio prevenciji svih oblika rizičnih ponašanja.

Brojnim visokim uzvanicima koji su na proslavi obljetnice pružili podršku Centru Luka Ritz, rad i planove za budućnost ustanove predstavila je ravnateljica Centra Ivana Jolić, istaknuvši: „U proteklih godinu dana kroz rad smo se uvjerili da su potrebe za uslugama savjetovanja i pomaganja, psihosocijalne podrške i pomoći u učenju velike, što najbolje potvrđuje podatak da smo već u prvoj godini rada pružili 1800 usluga. Većina naših korisnika u Centar dolazi samoinicijativno, ohrabrena pozitivnom percepcijom imena Luke Ritza kao simbola borbe protiv nasilja i promocije tolerancije, te jednostavnošću dolaska bez uputnice liječnika ili druge institucije. Korisnici nam se zato obraćaju već kod pojave prvih teškoća ili odgojnih izazova bez straha od etiketiranja i osude okoline, koji su inače jedan od glavnih razloga odgađanja traženja pomoći. Uključuju nam se djeca već u vrtićkoj dobi, što nas čini posebno zadovoljnima jer je ključ rješavanja problema u pravovremenoj, ranoj intervenciji“.

Postojeća istraživanja ukazuju na značajnu prisutnost problema i rizičnih ponašanja kod djece i mladih, pa tako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 10-20% djece do 18 godina ima neki poremećaj mentalnog zdravlja, a 50% psihijatrijskih bolesti razvije se i progredira već u vrijeme djetinjstva i adolescencije. Istraživanje provedeno lani među adolescentima u Zagrebu pokazalo je da se 27% učenika osjeća tužnima ili bezvoljnima svakoga dana, 14,5% je ozbiljno razmišljalo o suicidu, a njih 18% u posljednjih je mjesec dana barem jednom ili češće i samo bilo izloženo zlostavljanju.

U Hrvatskoj, međutim, nedostaju kvalitetni epidemiološki podaci na kojima bi se mogla temeljiti nacionalna slika mentalnog zdravlja djece i mladih, a sustavna, interdisciplinarna i međuresorna podrška još uvijek nisu na zadovoljavajućoj razini. U praksi nedostaje kvalitetne suradnje između psihijatara, psihologa, liječnika opće prakse i školske medicine, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga i rehabilitatora. U velikom broju gradova i županija u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj institucija koje bi građanima mogle pružiti besplatne usluge sprečavanja i tretiranja rizičnog ponašanja.

„Upravo navedene nedostatke mogli bismo prevladati usmjerimo li dodatne napore u jačanje međuresorne suradnje i interdisciplinaran pristup koji uključuje zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb, akademsku zajednicu i donositelje odluka. Uvjerena sam da jedino zajedničkim koordiniranim djelovanjem i suradnjom možemo ostvariti najbolje rezultate. Također je potrebno više raditi na prevenciji i suzbijanju problema kod djece i mladih ne samo unutar pojedinih lokalnih zajednica, već i na nacionalnoj razini, kako bi se problemi na vrijeme uočili i kako bi se moguće negativne posljedice ne samo za pojedince već i čitavo društvo izbjegle ili umanjile“, naglašava Ivana Jolić.

Ovakav sustavan i sveobuhvatan pristup pomoći i podrške djeci i mladima te njihovim obiteljima omogućio je Centru Luka Ritz da sa svega sedam stalno zaposlenih i 25 entuzijastičnih volontera od studenata do umirovljenika, daje već sada vidljiv i konkretan doprinos zajednici. U narednim godinama plan je Centra postupno povećavati vlastite kapacitete temeljeći kvalitetu svojih usluga na posvećenosti i individualnom pristupu svakom korisniku, uspostavi povjerenja, umrežavanju i jačanju suradnje s drugim ustanovama i institucijama kao i kontinuiranoj edukaciji stručnjaka.



Komentari