Borba protiv divljih odlagališta otpada betonskim zidovima i kamerama

183
Davor Puklavec

Najkritičnije lokacije su kod jezera Savica, u Čulincu te Ivanjoj Reki, gdje se na nekoliko lokacija nalazi i po više tisuća kubika glomaznog otpada.

Betonska i žičana ograda, prijenosne kamere, pojačana kontrola komunalnih redara te dodatne edukacije za građane o zagađenju okoliša, mjere su kojima Grad namjerava suzbiti neprestani rast ilegalnih odlagališta otpada po Zagrebu.

Naime, u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet počeli su s pripremom projekta za suzbijanje ilegalnog odlaganja otpada. Nove mjere zaštite trebale bi se za dva tjedna naći pred zastupnicima Gradske skupštine i ako prijedlog bude prihvaćen, kreće se u realizaciju. Ipak, Robert Ljutić, koordinator Sektora za komunalno i prometno redarstvo, kaže da oni već danas kreću u prve izvide.

“Formirali smo dva tima koji će krenuti u obilazak svih spornih područja na kojima se često ilegalno odlaže glomazni otpad. Svaki divlji deponij zajedno s drugim službama prvo ćemo očistiti, nakon čega ćemo provesti potrebne mjere kako bi taj dio grada ostao napokon čist”, kazao je Ljutić za Jutarnji list.

Najkritičnije lokacije su kod jezera Savica, u Čulincu te Ivanjoj Reki, gdje se na nekoliko lokacija nalazi i po više tisuća kubika glomaznog otpada.

Na lokacijama na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje nepropisno odbačenog otpada nadzor će se provoditi najmanje dva puta godišnje, a na lokacijama na kojima je utvrđeno učestalo odbacivanje otpada i češće. Ljutić je istaknuo da će za te potrebe tražiti 15 novih ljudi, ali putem internih natječaja.

Divlji deponiji koji se nalaze na zabačenijim lokacijama namjeravaju se pregraditi žičanim ogradama ili betonskim blokovima, kako bi se spriječio ulazak kamiona. Betonske prepreke nedavno su postavljene na križanju Bednjanske i Unske, u Strugama III, Letničkoj, Glavnoj i Petrovardinskoj ulici te na Ravnicama, Kozari putu i Podsusedskom dolju. Iz Grada ističu da betonske prepreke već pokazuju veliki napredak, ali Mate Kraljević, savjetnik gradonačelnika, kaže da su kamere i dalje najefikasnija mjera.

“Već sada su kamere postavljene na nekoliko lokacija i tamo je uveliko smanjeno nepropisno odlaganje otpada. Novi sustav videonadzora temeljit će se na nekoliko kamera koje će se pomicati ovisno o kritičnosti problema. Kada vidimo da su u jednom dijelu grada prestali dovoziti otpad, a počeli u drugom, onda ćemo tamo postaviti te iste kamere, pa će ti počinitelji opet platiti kaznu”, kaže Kraljević.

Što se tiče samog kažnjavanja, cijeli proces nije tako jednostavan. Najlakše je ako ulove građanina da nepropisno odlaže otpad na javnoj površini. Tada se taj prekršaj naplaćuje sa 700 do 1000 kuna za fizičku osobu, odnosno 4000 do 9000 kuna za pravnu osobu. Kompliciranije je kada se otpad odlaže na privatnoj parceli. Primjerice, ako neki građanin na svom posjedu odlaže otpad, onda mu redar izdaje nalog da taj isti otpad ukloni, a ako to ne učini u propisanom roku, onda gradske službe to učine umjesto njega i njemu potom dostave račun. Ipak, najteže je kada se otpad odloži na privatnoj ili javnoj površini, a ne zna se počinitelj. Tada Grad to radi o svom trošku, a u 2017. godini na takve akcije potrošeno je 190.000 kuna.

Komentari