Da građani moraju biti informirani i uključeni u sve etape realizacije gradskih projekata zaključeno je na jučerašnjem okruglom stolu „Urbanističke vizije Zagreba 21. Stoljeća – Veliki projekti Grada“ u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA). Na okruglom stolu razgovaralo se o velikim projektima kojima se mogu inicirati promjene u prostoru s ciljem poboljšanja kvalitete života, a održan je u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu. Neki od značajnijih gradskih projekata su prostor tvornice vagona Janko Gredelj, Zagrebački velesajam, bolnica u Blatu i blok Paromlin. Demokratski put uključivanja građana u postupak odlučivanja je izrada urbanističkih planova i provedba arhitektonsko-urbanističkih planova.
„Uloga sociologije je jako važna u svim razvojnim projektima, bilo urbanističkim, bilo u nekim drugim područjima, upravo zato što sociologija proučava društvo, a bez poznavanja društva u kojem živimo vrlo je teško raditi neke planove i projekcije. S druge strane, taj participativni proces koji se sve više uvodi kao mjerilo demokratičnosti različitih projekata je također dio jednog sociološkog koncepta, socijalno održivog razvoja i razvoja socijalnog kapitala“, naglasila je prof. Dr.sc. Anka Mišetić.
Istaknuli su i kako je potrebno razmisliti i o projektima na razini kvartova, tj. da svaka gradska četvrt ima mogućnost realizirati jedan manji projekt značajan za funkcioniranje kvarta i s kojim bi se identificirali stanovnici te četvrti. „Preporuka je za realizaciju pojedinih velikih gradskih projekata, obzirom na složenost poslova i veliki obim aktivnosti, osnovati interdisciplinarne timove ili angažirati vanjske suradnike pod kontrolom grada, koji bi se od početka do kraja pojedinog gradskog projekta bavili ne samo osmišljavanjem koncepta nego i provođenjem istog, prenosi Večernji list.
