Bandić radi svoj plan za sanaciju grada: Zna se tko će sve sjediti u Savjetu gradonačelnika

Foto: Goran Stanzl / PIXSELL / POOL

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odlučio je uzeti stvari u svoje ruke i sazvati sastanak s ciljem formiranja posebnog tijela, Savjeta gradonačelnika, koji bi trebao okupiti stručnjake iz područja građevine i arhitekture, ali i stručnjaci za promet i mobilnost, energetičari, sociolozi, ekonomisti, gospodarstvenici, pravnici te ostali, piše Večernji list.

Sastaju se sutra na Zagrebačkom velesajmu kako bi raspravljali koje su to prioritetne mjere i aktivnosti u sanaciji posljedica potresa te na koji način bi se formirao organizacijski okvir unutar kojega bi djelovali. Poziv je otišao na 35 adresa, no nejasno je, kažu u Društvu arhitekata Zagreba (DAZ), do kojih je također stigao, po kojem kriteriju su ga slali.

“Podržavamo da gradska uprava vodi obnovu, ali zbog velikog broja uzvanika dok istodobno nema nijednog s razine državne vlasti, ne vjerujemo da ovaj skup može polučiti kvalitetne rezultate, no u dobroj vjeri uputit ćemo tamo predstavnika s našim tezama i prijedlozima”, kaže Tihomil Matković, predsjednik DAZ-a.

Rekonstrukcija, dodaje, podrazumijeva saniranje konstrukcija zgrada, no njihov će prijedlog biti da se prilikom obnove razmišlja i šire te da se gleda i na koji način poboljšati infrastrukturu, promet, zelenilo, javni prostor. “Odnosno, sanaciji bi se trebalo pristupiti kao kad se radi detaljan urbanistički plan”, objašnjava Matković.

Ideje koje se ovih dana mogu vidjeti u javnosti, poput one da bi prostor bivše tvornice Gredelj mogao postati privremeni centar Zagreba tako da se dio stanovnika i institucija preseli na tu trenutačno zapuštenu lokaciju, u DAZ–u ne smatraju dobrom jer, ističu, privremena rješenja često postanu i trajna. “To bi s vremenom dovelo do izumiranja Donjeg i Gornjeg grada”, govori Matković, dodajući da bi cjelovita obnova omogućila da se povisi kvaliteta tog prostora tako da se na drukčiji način pristupi pojedinim parcelama.

“Treba, primjerice, razmišljati hoće li se blokovi unutar zgrada urediti i vratiti na staro, da izgledaju kao kad je objekt sagrađen, ili da ih se na neki način popuni”, kaže Matković. No da otvorene blokove unutar zgrada, koji su formirani kako bi se povisio standard stanara, definitivno treba urediti prema originalu, smatraju povjesničari umjetnosti.

“Riječ je o vrijednoj arhitektonskoj baštini koja čini urbani identitet metropole”, govori Dragan Damjanović, profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, koji će također sa svojim prijedlozima sutra pred Bandića. Treba, dodaje, ići na čuvanje ambijenta starog dijela grada, a blokovi unutar zgrada njegov su zaštitni dio.

“Neki i dalje imaju svoju svrhu i funkcioniraju kao zajednički vrtovi i parkovi, ali ima i onih u kojima su kasnije izgrađeni ilegalni ili polulegalni objekti. Takve stvari se pri obnovi ne bi smjele dopustiti”, kaže Damjanović.

Sudionik sastanka bit će i Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta i voditelj tima stručnjaka koji posljednjih tjedana procjenjuje statiku stradalih zgrada. “Trenutačno je puno povjerenstava, odjela i ureda koji se na neki način bave saniranjem posljedica potresa, no nema tijela koje sve to koordinira”, kaže Atalić, dodajući da su na Građevinskom fakultetu već okupili stručnjake koji proučavaju kako sanirati štetu, a savjete dobivaju i od kolega iz Italije i Švicarske.

Inzistirat će na tome da svi radovi u budućnosti moraju imati tzv. seizmički certifikat koji će obvezivati na to da se podigne razina sigurnosti zgrade. “Pregovaramo o tome da se to ugradi ne samo u zakon o obnovi, već i u onaj o gradnji, tako da će ta pravila vrijediti za cijelu Hrvatsku”, zaključuje Atalić.


Komentari