Bandić optužio građane da nisu obnavljali svoju imovinu, a evo kako je on ‘obnavljao’ gradsku

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je izjavio da je za štetu uzrokovanu potresom odgovorno “neodržavanje privatne imovine”, drugim riječima građani nisu dovoljno ulagali u svoje nekretnine.

Istoga dana poslao je poruku da će “grad obnoviti svoju imovinu, država svoju, a građani svoju”.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, veliko je pitanje i koliko se i kako održavala gradska imovina koja je nastradala u potresu – škole, knjižnice, muzeji, bolnice.

Ako je kriterij stanje zgrada u Donjem i Gornjem gradu, kojima upravlja Grad Zagreb – održavanje je bilo, jednom riječju, katastrofalno.


Stotinjak škola i vrtića mjesecima neće biti u mogućnosti nastaviti s radom, muzeji su teško stradali, neki su dijelovi postava uništeni dok su knjižnice su pretrpjele velike štete.

Većina arhitekata slaže se da su se zadnjih desetljeća u Zagrebu vodila uglavnom kozmetička popravljanja – fasade, pročelja, energetska obnova.

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Gradonačelnik Bandić je neki dan izrazio žaljenje jer njegov “prijedlog o obnovi fasada i sanaciji pročelja zadnje četiri godine nije naišao na pozitivan odjek u javnosti”, u kojem je Grad nudio sufinanciranje i do 80 posto. Međutim, arhitekti smatraju da takva obnova može imati samo dekorativnu funkciju i spriječiti opadanje fasade na ulicu, no da ona ne doprinosi otpornosti zgrade na potres.

Rijetko je koja zgrada u gradskom vlasništvu, ako ijedna, prošla seizmičku sanaciju.

Najgore su, čini se, prošle škole. Čak 100 objekata od njih 450 najmanje do jeseni neće biti u stanju da se u njima održava nastava, a iznimka nisu ni gradske knjižnice.

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Gradska knjižnica na Starčevićevom trgu, koja je sagrađena iste godine kad i Hrvatsko narodno kazalište, 1895., nije prošla seizmičku sanaciju niti su bile provedene značajne obnove od 1995. godine.

“Zgrada je još 1995. godine, kad se knjižnica uselila, prošla radove prenamjene. Tada su se uklanjali različiti zidovi iz unutrašnjosti, ali krucijalne obnove nismo imali niti smo vodili statičke radove na objektu”, tvrdi voditeljica Ismena Meić.

Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Nakon potresa su zabilježili oštećenja na zidovima na stubištu, dimnjak je s krova pao u dvorište i dosta građe je izletjelo iz polica, dodaje. To je njihova opservacija, a još čekaju nalaz statičara. Štetu je pretrpjela i Knjižnica Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, a većina knjižnica koje su bile u stambenim zgradama prošle su bez veće štete.

Inače, prema dostupnim gradskim podacima, za Gradsku je knjižnicu još 2018. godine predviđeno 500.000 kuna za, kako u Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti stoji, izradu projektne dokumentacije i sanaciju objekta.

Također, Muzej grada Zagreba je pretrpio znatna oštećenja. Prema riječima dugogodišnjeg ravnatelja Vinka Ivića, na gornjogradskoj lokaciji u Opatičkoj ulici unutarnji zidovi su popucali, kao i posebni križni stropovi, nastradali su vanjski zidovi, a šteta je vidljiva i na muzejskoj građi. Kaže da razmjere štete i točan trošak ne zna jer statičarima još uvijek nisu došli na red. Navodi, ipak, da se muzej obnavljao, ali 90-ih godina.

“Imali smo kompleksnu obnovu od 1992. do 1997. godine. Tada se zgrada, iako zaštićena kao kulturno dobro, temeljito obnovila. Stabilizirali su se temelji, a zidovi su dobili betonska pojačanja. Strah me i pomisliti što bi bilo da te obnove nije bilo”, govori Ivić.

OŠ Petra Zrinskoga u Krajiškoj ulici je, među rijetkima, označena crvenom naljepnicom, što znači da je “neuporabljiva zbog iznimno velikih oštećenja, zabranjen je ulazak, kao i zadržavanje u blizini škole”.

“Statičari su bili jutros i, hvala Bogu, rekli su da je šteta popravljiva. To nam je u ovom trenutku bilo najvažnije jer se zaista radi o jedinstvenoj školi”, kaže ravnateljica Mirjana Jermol.

Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Da ozbiljnih zahvata na zgradama koje su gradska odgovornost nije bilo smatra i Anka Mrak-Taritaš, predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a.

“Poznato je da je grad na takvom području na kojem se mora voditi računa o statičkim elementima, a Grad to nije radio. Sve što je napravljeno jesu kozmetički zahvati, pa čak niti to. To vam je energetska obnova pročelja, što znači da će zgrada izvana izgledati malo ljepše i uštedjeti stanaru nešto toplinske energije”, rekla je Mrak-Taritaš.

Prema njoj, grad je trebao provesti dva odvojena projekta. Prvi bi bio onaj energetske učinkovitosti, a drugi statička sanacija građevina, za što se moglo aplicirati za sredstva Europske unije. To, kaže, Grad opet nije učinio.

Komentari