ARHITEKTI ZA ZAGREB: ‘Vizija grada više nije jasna ili ne postoji, nema prostora gdje građani mogu hodati’

Instagram/@antonija_lotr

U utorak 29. studenog na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu održana je tribina “Arhitekti za Zagreb”.

Netransparentan odnos Grada Zagreba prema planiranju i uređenju javnog prostora grada, prema građanima te prema arhitektonsko-urbanističkoj struci i njihovo sustavno marginaliziranje potrebno je čim prije promijeniti kako bi se Zagrebu osigurao strateški razvoj s dugoročnom vizijom njegove budućnosti.

Najvažnija je to poruka tribine „Arhitekti za Zagreb” održane u utorak na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kojoj su glavne probleme struke izložili predstavnici Hrvatske komore arhitekata – Područni odbor Zagreb, Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Zagreba i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Arhitektonska zajednica poslala je zajedničku poruku da je struka arhitekata, urbanista i prostornih planera ta koja je educirana za rad u prostoru i koja snosi odgovornost za ono što se u njemu događa”, istaknuo je prof. dr. sc. Tihomir Jukić, predsjednik Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata.

Mora postojati arhitektonsko-urbanistički natječaj

Jedan od glavnih problema, kako je naglašeno na tribini,  jest taj da vizija grada više nije jasna ili da ne postoji. GUP više nije strateški plan, već je postao provedbeni plan koji se često mijenja prema željama investitora. Tako je, između ostalog,  GUP-om predviđeno ukidanje natječaja za dječje ustanove, osnovne škole i školske dvorane u konsolidiranim područjima, prostorima koji su važni za građane. Arhitekti stoga smatraju da mora postojati arhitektonsko-urbanistički natječaj koji će osigurati veću kvalitetu prostora.

Neraspisivanje arhitektonsko-urbanističkih natječaja za značajne projekte i javne prostore, te dobivanje projekata za njih preko javne nabave i direktnim pogodbama, kao problem je istaknuo doc. dr. sc. Rene Lisac, predsjednik Društva arhitekata Zagreba. Provođenje arhitektonsko-urbanističkog natječaja je najbolji i transparentniji put ka dobivanju najkvalitetnijeg rješenja za uloženi javni novac, istaknuo je doc. dr. sc. Lisac, te naglasio važnost transparentnog odnosa i kvalitetnog sudjelovanja građana u tom procesu.

Više ne postoji prostor kojim bi građani mogli – hodati

O problemu javnih prostora kao najvidljivijem dijelu doživljaja grada govorio je dipl. ing. arh Alan Kostrenčić iz Udruženja hrvatskih arhitekata. Kao osnovni problem, kada je riječ o centru Zagreba, istaknuo je to da više ne postoji prostor kojim bi građani mogli – hodati, a upitno je i kretanje interventnih vozila (vatrogasci, hitna pomoć). Granica između privatnog i javnog se izgubila i središte grada se pretvara u veliku ugostiteljsku terasu.

“Najbolji instrument i postupak kojim se arhitektonska struka koristi za odabir najkvalitetnijeg idejnog urbanističkog ili arhitektonskog rješenja jest postupak javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja“, naglasio je i dekan Arhitektonskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Krunoslav Šmit.  Pritom je ukazao na problem odnosa postupaka natječaja i javne nabave.

Javna nabava omogućuje dobivanje najpovoljnijeg ponuditelja za usluge, što se odražava na kvalitetu rada.

Ako je kriterij odabira projekta kriterij najniže cijene, smatra dekan Šmit, onda je to kasnije vrlo često osuđeno na problematične situacije.

Predstavljanje uočenih propusta i prijedlog rješenja

Osnovna tema skupa je bila kako postići veću kvalitetu u prostoru. Kako i arhitektonsko-urbanistička struka, kao i sve ostale, ima svojih unutarnjih problema, dio rasprave je vođen i o tome kako poboljšati neke procedure i postupke i ispraviti uočene propuste.

Moderator tribine bio je Maroje Mrduljaš, dipl. ing. arh., a raspravi su aktivno pridonijeli i brojni drugi predstavnici struke i zainteresirani građani.

Ovom tribinom otvoren je dijalog između različitih strukovnih i disciplinarnih tijela, a cilj njihove inicijative jest dobivanje veće kvalitete u prostoru.

„Ovaj ciljani skup je naše očitovanje prema onome što se događa u gradu, s obzirom na to da je Grad javni prostor, i naše očitovanje na netransparentne postupke i na trenutni odnos Grada prema građanima i struci.“, istaknuo je profesor Jukić.


Komentari