AFERA FKIT: Očitovala se i ministrica Divjak po pitanju teških optužbi studenata

Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Portal Zagreb.info prvi je pisao o slučaju prof. dr. Svjetlane Krištofor s FKIT-a, na čijem je posljednjem ispitu iz Opće i anorganske kemije palo 65 studenata, a prošlo tek troje.

Nakon što je Zagreb.info objavio priču o profesorici Svjetlani Krištofor s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, reakcija nije manjkalo.

Osim studenata, oglasio se i dekan fakulteta – Bruno Zelić. On je, među ostalim, naveo kako anorganska kemija zasigurno spada u najteže ispite Fakulteta te da su podaci studenata o prolaznosti nepotpuni jer nisu uključivali one studente koji su oslobođeni ispita putem prolaznosti na kolokvijima.

“Nedostatak znanja, kompetencija i vještina iz područja koje pokriva kolegij Opća i anorganska kemija može u industrijskim procesima, ali i u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju, javnoj upravi, i svim ostalim područjima u kojima rade naši završeni studenti imati nesagledive posljedice po zdravlje ljudi i okoliš, a nažalost, nisu rijetke ni situacije u kojima nedostatak odgovarajućih znanja iz područja koje pokriva ovaj kolegij ima i smrtne posljedice”, rekao nam je u svom odgovoru dekan Zelić.

Studenti koji su se pobunili ne slažu se s time već optužuju profesoricu Krištofor za neadekvatno obavljanje svoje profesorske dužnosti.

“Profesorica Krištofor ovu akademsku godinu ni jedno predavanje nije uspjela do kraja odraditi i previše je žurila. Na seminarima zadatke prepisuje iz bilježnice i koliko puta se dogodilo da kad ne gleda u svoju bilježnicu zadatak krivo riješi, a zadaci koji se na seminarima rade su na razini prvog i drugog razreda srednje škole. U ispitu ne znaš odakle da kreneš…”, napisala je samo jedna u nizu ogorčenih studentica.

Nakon teških optužbi od strane studenata, odlučili smo se obratiti ministrici znanosti i obrazovanja – Blaženki Divjak.

Nakon što smo podsjetili da bi Bolonjski proces studentima trebao osigurati maksimalnu prolaznost, zamolili smo ministricu da nam odgovori zašto se ništa ne poduzima nakon uzastopnih sumnjivih rezultata. Podsjetimo, sličan slučaj na zagrebačkom Sveučilištu dogodio se na Pravnom fakultetu prije šest godina kod jedne profesorice i prije tri godine na Ekonomskom fakultetu na ispitu iz Upravljačkog računovodstva, a godinu dana kasnije na ispitu uz Mikroekonomije.

Nadalje, postoji li sustav koji analizira učinkovitost profesora te uzimaju li se pritužbe studenata u obzir? Zašto se, prema izjavama naših sugovornika, na fakultetu redovito studentima govore ”da su oni krivi”?

Na kraju smo ministrici uputili pitanje kako će Ministarstvo obrazovanja reagirati na ovaj slučaj i koja će rješenja ponuditi, pogotovo ako se ovakvi slučajevi i dalje budu ponavljali?

Odgovor ministrice obrazovanja, prenosimo u cijelosti.

“Poštovana,

U nastavku šaljemo odgovor na Vaš upit:

Upoznati smo s pritužbama studenta na spomenutu profesoricu Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu koji su se obratili Ministarstvu znanosti obrazovanja i koje je Ministarstvo uputilo da se obrati izravno Sveučilištu. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema prava niti ovlasti ulaziti u akademski prostor Sveučilišta. Kako je propisano Ustavom Republike Hrvatske te Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, pri čemu akademske slobode pripadaju svim članovima akademske zajednice te uključuju, između ostaloga, utvrđivanje pravila studiranja te upravljanje resursima s kojima raspolažu visoka učilišta.

Međutim, istim propisima visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, koja uživaju akademske slobode, akademsku samoupravu i autonomiju, ujedno imaju odgovornost prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Stoga smatramo visoka učilišta izravno odgovornima za kvalitetu nastave koja se izvodi u sklopu svojih studijskih programa kao, za odlučivanje o akademskim pitanjima, za osiguravanje kvalitete kvalifikacija koje dodjeljuju te za upravljanje ljudskim resursima koji trebaju djelovati u skladu s profesionalnom etikom i odgovornošću.
Pored toga, u skladu s načelima Bolonjskog procesa i europskim politikama u području osiguravanja kvalitete, Zakonom su uspostavljeni unutarnji i vanjski sustavi osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja. U sklopu institucionalnog sustava osiguravanja kvalitete, visoka učilišta u obzir uzimaju i rezultate studentskih anketa kao i ostale pokazatelje kvalitete. S druge strane, vanjsko vrednovanje koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje utvrđuje u kojoj su mjeri razvijeni i funkcionalni unutarnji sustavi osiguravanja kvalitete, vanjski vrednuje rad visokih učilišta te o tome izvještava u javno dostupnim izvješćima o provedenom vanjskom vrednovanju.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja stajališta je da je rješavanje ovog slučaja, kao i drugih sličnih, u skladu sa zakonskom i ustavnom odgovornošću, u nadležnosti Sveučilišta u Zagrebu te vjeruje da će Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije kao i Uprava Sveučilišta u Zagrebu, ispitati navode studenata, istražiti opravdanost pritužbi te, u skladu sa svojom ustavnom autonomijom, djelovati na za to primjeren način.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja.”

Komentari