ZELENO LIJEVI BLOK O GORUĆIM TEMAMA Benčić: ‘Energetska kriza i poskupljenje energenata najviše će pogoditi građane nižih primanja’

Sandra Benčić (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka u Hrvatskom saboru održao je okrugli stol na kojem su razmatrane moguće mjere na nacionalnoj i lokalnim razinama za ublažavanje posljedica inflacije, energetske krize i prijeteće recesije.

Uz saborske zastupnike sudjelovali su dr.sc. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta, prof. dr. Nika Šimurina, voditeljica Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te dr.sc. Anamarija Boromisa s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Moderator je bio novinar Marko Biočina, a nazočila je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je da će energetska kriza i poskupljenje energenata najviše pogoditi građane nižih primanja, posebno krajem godine kad troškovi porastu zbog grijanja. “Uz sve to, sve se više govori o nadolazećoj globalnoj recesiji, pa je ključno pitanje možemo li se kao država pripremiti za recesijski udar i usporavanje gospodarstva”, rekla je Benčić.

“Hrvatska se dosad odlučila na mjere koje imaju jednak učinak na svih, ali od ove Vlade još nismo vidjeli paket mjera koji bi ciljano pomogao kućanstvima s nižim dohotkom. Također, Vlada nije pokazala volju da osigura nove izvore financiranja davanja, poput nekih država koje su uvele jednokratne poreze na ekstra dobit izazvanu izvanrednim okolnostima, tzv. windfall taxes”, rekla je Benčić.

Mjere treba planirati unaprijed

Prof. Nika Šimurina istaknula je da se antirecesijske mjere trebaju planirati i više godina unaprijed, kako bi bile spremne za primjenu kad se recesija dogodi, inače je učinkovitost ad hoc mjera upitna. Matija Kroflin ističe da situacija na tržištu rada jest bolja posljednjih godina, pa se primjećuje i manjak radne snage u nekim djelatnostima u kojima zbog toga raste i cijena rada. Naveo je da je prije krize u SAD-u cijena rada činila 60 posto cijene konačnog proizvoda, da bi nakon izbijanja krize utjecaj rada pao na svega osam-devet posto, a izrazito raste utjecaj marži i profita. Zato, rekao je, država mora procijeniti tko je u društvu doista najopterećeniji. Ivica Rubil smatra pak da “moramo znati što nam se događa u dobrim vremenima da bismo mogli reagirati u lošim vremenima”.

Foto: Možemo

Govoreći o poreznoj politici prof. Šimurina rekla je da porezi ne trebaju biti alat za rješavanje problema u socijalnoj sferi, i navela je primjer da se dosadašnjim snižavanjima stope PDV-a cijene nisu smanjivale. Založila se za dobro targetirane mjere za točno određene skupine socijalno ugroženih građana, posebno one koji nisu pokriveni ni jednom socijalnom mjerom. Za nju je nedopustivo da se oporezuje samo dohodak od rada, dok su rentijerstvo i dohodak od imovine i imovinskih prava oporezovani smiješno niskom stopom, ili paušalnim oporezivanjem. Ipak, usprotivila se novim porezima i poreznim opterećenjima, smatrajući da učinci poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj i nekim drugim članicama EU ne bi bili isti, s obzirom na slabije razvijeni porezni moral i disciplinu.

Snažna recesija

Na pitanje moderatora kako pomiriti rast plaća i inflaciju, Matija Kroflin rekao je da inflacija ruši kupovnu moć građana, i ona neće nestati zamrzavanjem ili smanjenjem plaća, kao što neće ni zaustaviti rast cijena. Rezultat bi, kaže, bila relativno snažna recesija, a cijene bi i dalje rasle, i imali bismo veliki broj nezaposlenih.

Sandra Benčić dodala je da u svakoj krizi, pa i u ovoj, imamo gubitnike i dobitnike, a posebno se u u energetici, telekomunikacijama i bankarstvu tvrtke ponašaju netržišno. Prof. Šimurina odgovorila joj je da je porezni sustav postavljen tako da odgovara pojedinim velikim igračima, čije poslovanje treba regulirati.

U raspravu se uključila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je izvijestila da je institucija kojoj je na čelu nedavno predala Saboru izvješće o utjecaju epidemije na ljudska prava, uz preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize, u kojima se ističe da kod planiranja mjera treba uzeti u obzir interese i prava različitih skupina, te pratiti učinke tih mjera na stanje ljudskih prava i jednakosti.



Komentari