Zagreb je do posljednjih parlamentarnih izbora slovio za utvrdu socijaldemokrata, no na nedavno održanim parlamentarnim izborima stranka premijera Andreja Plenkovića dobila je najviše glasova u sve četiri zagrebačke izborne jedinice.
Rezultat je to koji HDZ-ovcima daje vjetar u leđa, a u stranci se sve otvorenije progovara o pripremi za lokalne izbore koji bi se trebali održati za deset mjeseci. U sklopu tih govorancija u vladajućim redovima sve se intenzivnije progovara o Zagrebu, što bi za HDZ bio povijesni zalogaj.
Plenkoviću je preuzimanje Zagreba jedan od glavnih, ako ne i najvećih izazova, a na putu do preuzimanja metropole morat će se sučeliti sa svojim starim prijateljem Milanom Bandićem, ali i sa mladim tomislavom Tomaševićem koji će braniti boje platforme ‘Možemo!’, a koji je u Zagrebu već sada stasao u simbol otpora Bandiću.
No, Plenkovića ne treba podcjenjivati, on je na ovim zadnjim izborima pokazao da je svjestan konkurenata i konkurencije, zato su u HDZ-u već krenuli u potragu za idealnim kandidatom. U kontekstu kandidature za zagrebačkog gradonačelnika intenzivno se spominje popularni ministar zdravstva Vili Beroš, ali oko njegova imena u stranci su prilično oprezni.
Tvrde da bi za Beroša kandidatura bila riskantna, upitno je bi li uspio pobijediti, a poraz bi označio kraj njegove političke karijere koja je ionako tek krenula. Uz to njegov je primarni interes zdravstvo, a odlazak u gradonačelničku iz ministarske fotelje po Beroša bi bio spuštanje za jednu stepenicu. Drugim riječima, malo je vjerojatno da baš Beroš bude taj koji će zastupati stranačke boje na lokalnim izborima, usprkos tome što je na parlamentarnim izborima osvojio najveći broj preferencijalnih glasova.
Ti su glasovi osvojeni u desetoj, dalmatinskoj izbornoj jedinici što za Zagreb ne znači ništa. Priča o Berošu u dijelu HDZ-a smatra se spinom. Spin ili ne, u HDZ-u se odnedavno spominje jedno posve novo ime, ono njihova gospodarskog stručnjaka Ivana Domagoja Miloševića, najbogatijeg hrvatskog političara.
”Plenković njemu nije sklon, ali Milošević je sasvim korektno rješenje, ili bi barem mogao biti. Bogat je, nema nekih pretjeranih mrlja u karijeri, ambiciozan je i moglo bi ga se isprofilirati u vrlo snažnog konkurenta. Zagrebu trebaju rješenja za gospodarstvo i za oporavak od potresa. Zato bi se Milošević mogao nametnuti kao adekvatno rješenje. Osim toga on je u javnosti već donekle prepoznatljiv pa bi HDZ-ova PR mašinerija s njime imala manje posla”, smatraju naši sugovornici iz vladajuće stranke te napominju da se Milošević vrzmao oko kandidata iz Opcije za promjenu na unutarstranačkim izborima, no nikada im se nije formalno priklonio, što je vrlo indikativno.
U drugom pak dijelu stranke tvrde da je Miloševićeva kandidatura također jedan od spinova, ali i da je forsira Markica Rebić. Inače, premda je završio Medicinski fakultet, tom se strukom nikada nije bavio. Još kao student otvara svoju prvu tvrtku koju je vodio deset godina, sve dok ga sudbina nije predodredila za suvlasnika, a kasnije i vlasnika poznate hrvatske tvornice vatrogasnih aparata Pastor.
U međuvremenu je, uz medicinu, završio bledsku školu menadžmenta pa ga je život odveo u poduzetničke vode, a njegov otac Radenko Milošević može se opisati kao jedan od onih koji su se u pravo vrijeme našli na pravom mjestu. Naime, zajedno s desetak ljudi 1994. kupuje 45 posto Pastorovih dionica, premda njihova ponuda cjenovno nije najpovoljnija.
Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju koji je prihvatio lošiju ponudu, iako su postojale dvije povoljnije, bio je tada Ivan Penić, a predsjednik UO Fonda Borislav Škegro.
Milošević junior imao je tada svega 24 godine, a direktorom tvornice postaje šest godina kasnije kada otac na njega prenosi svoje dionice. Zajedno sa sinom još jednog “velikog” hrvatskog biznismena, Danijelom Šternom, ‘financijskim’ makinacijama posao je većinski vlasnik Pastora i danas ponosno ističe kako je ‘ponosan na ono što se u Pastoru događalo zadnjih desetak godina’ koliko mu je on bio na čelu.
Plod njegova rada vidljiv je u imovinskoj kartici koja otkriva da posjeduje stanove vrijedne 20-ak milijuna kuna, a tu su i poslovni prostori te znatan broj poslovnih udjela i dionica u fondovima i trgovačkim društvima. Tu je i 12 garaža, ali i imovina od tristotinjak tisuća kuna te ponešto u eurima.
Otkad ga je Jadranka Kosor uvela u politiku, dajući mu mjesto potpredsjednika Vlade za investicije, on se više i ne želi vratiti u biznis koji je, kažu ekonomski analitičari, u velikim problemima i to zato što su ga navodno na cjedilu ostavili otac i sin Štern. Da su biznisi u problemima potvrđuju i podaci s Poslovne Hrvatske koji otkrivaju da je Pastor u stečaju. Tvrtka je 2015. godine ostvarila prihode od 88.853 kuna, što predstavlja relativnu promjenu ukupnih prihoda od 98.357,00 kn u odnosu na prethodno razdoblje kada je poslovni subjekt ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 187.210,00 kn.
”Poslovni subjekt je tekuće godine poslovao s gubitkom, dok je prethodne godine poslovao s neto dobiti. PASTOR d.o.o. u stečaju je u 2015. ostvario neto rezultat poslovanja u iznosu od -3.233,00 kn dok je ostvarena neto marža iznosila -3,64%. Poslovni subjekt PASTOR d.o.o. u stečaju u 2015. povećavao je broj zaposlenih, a imao je troje zaposlenih”, stoji na Poslovnoj Hrvatskoj.
SENF JE SMRT ZA BANDIĆA: Zbog straha od poraza gradonačelnik planira odustati od nove kandidature
