Godinu i pol prošlo je od zagrebačkog potresa, a obnove još nema. Ista je situacija i s Banijom gdje je vrlo izgledno da će tamošnji stanovnici još jednu zimu dočekati u kontejnerima.
Ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba, Damir Vanđelić, kao problem je istaknuo cijene u programu mjera te kako je Ministarstvo graditeljstva zaprimilo više od 12.860 zahtjeva, dok je samo 2,9 posto obrađeno i poslano dalje.
“Jedan dio zahtjeva poslan je u Središnji državni ured, jedan dio u Fond za obnovu, a dio u obliku rješenja i odluka poslan je i samim građanima, onima koji su tražili oslobođenja od participacije. Mali dio toga je proveden”, rekao je Vanđelić za Dnevnik HRT-a.
Naveo je da je Fond zaprimio oko 680 akata te da su ih riješili 87 posto, ali da se oni zapravo vrlo malo tiču obnove na terenu. Bilo je 666 isplata novčanih naknada u ukupnom iznosu od 34 milijuna kuna.
Vanđelić je naveo i da imaju odluke o uklanjanju 21 kuće, tri su već uklonjene, a tri bi trebale biti uklonjene ovaj tjedan. Rekao je da postoji veliki zastoj kod cijena koje su određene kao najviše u programu mjera te da na to upozoravaju već više od šest mjeseci.
Vanđelić smatra da je bilo moguće provesti dobar dio obnove postojećim zakonom uz izmjene cijena u programu mjera.
“Što se tiče same promjene zakona, trebali bismo koncept zakona uskladiti s najboljom svjetskom praksom koja kaže da obnovu privatnih zgrada treba prepustiti privatnim vlasnicima, upraviteljima zgrada, predstavnicima stanara, a država bi trebala pri tome voditi brigu o takozvanom konceptu “build back better”, odnosno potresnoj otpornosti zgrada i financiranju istog”, rekao je Vanđelić.
Rekao je i kako Fond do kraja godine ima sasvim dovoljno sredstava te da su od 650 milijuna kuna u proračunu potrošili samo 40 milijuna. “Do kraja godine, ako nastavi ovim tempom, mogli bi potrošiti još 40-ak. Dakle, nećemo uspjeti ni ovo potrošiti, treba ubrzati dinamiku”, zaključio je Vanđelić.
Ministar graditeljstva koji je zadužen za obnovu, Darko Horvat rekao je da kompletni teret administrativni preuzimaju na sebe da bi ga maknuli od građana.
“Mi kao resorno ministarstvo ne tražimo nikakvo opravdanje. Neki problemi koje pokušavamo raščistiti su stari više od 30 godina. Naša je želja i ja kolokvijalno mogu reći da ni mi nismo zadovoljni s tempom obnove, zbog toga je želja rekonstruirati zakonodavni okvir i neke stvari koje se paralelno ne mogu rješavati, jednostavno zaobići, ali pravno legitimno”, rekao je Horvat za RTL Direkt.
Što se tiče izmjene zakona ministar kaže da se i u poslijeratnoj obnovi i obnovi nekih područja koji su dio bliže povijesti nisu raspetljavali ti odnosi.
“Naknadno su se rješavali, pravo koje dajemo onima koji imaju pravo na obnovu definirano je iznosom sredstava i određenim vremenskim rokom. Da bismo bili sigurni u što ulazimo, nama je ključna i referentna točka projektant, struka kojoj vjerujemo, koja je generirala pravila ponašanja i ovih zadnjih šest mjeseci dokumentacija koja je nastala, nju je generirala struka i tome ćemo vjerovati. Ove crvene, žute i zelene naljepnice lijepili su ovlašteni inženjeri građevine, ljudi koji tad nisu pitali čije je to niti je li legalizirano. Tim procesom moramo startati proces obnove”, rekao je Horvat.
Dodaje da u Zagrebu postoji nekoliko lokacija na kojima dio stanara želi obnovu, a dio ne želi jer njihova nekretnina nije stradala.
“Obzirom da nemamo suglasnost vlasnika, mi u procesu uklanjanja ne možemo ići. Moramo iznači pravno legitiman mehanizam gdje nećemo morati inzistirati na suglasnosti već će institucija države reći da se hitno mora ukloniti i to će biti relevantna informacija ako danas sutra dođe do sudskog procesa. Mislim da je to pristup koji je pravno utemeljen i provediv i da će uvelike doprinijeti samoj obnovi”, objasnio je.
“Cijelo vrijeme se lovimo za zadnju slamku spasa onima koji obnovu ne žele u jednom dinamički drugačijem procesu. Tu zadnju slamku spasa kroz program mjera koji smo danas završili ćemo promijeniti, ali želim apostrofirati hrv. javnosti jasno dati do znanja: Fond za obnovu nije osnovan da bi točkasto pristupio obnovi Zagreba i nekim drugim krajevima. Fond ima zadatak provesti organiziranu obnovu, a to znači: ako vam je danas na stolu 21 rješenje, onda za to ne treba 21 nadzorni inženjer, 21 koordinator i izvođač, već u objedinjenom procesu obnove možete jednostavno ugovoriti dionike u uklanjanju objekata”, tvrdi Horvat.
Stoga smatra da će kolega Vanđelić “sigurno svoje postupanje promijeniti u trenutku kad ovih 21 odluku zamijeni brojka 210 jer ljudi duplo više od onih koji danas rade u Fondu, 210 postupaka javne obnove neće moći provesti u 15 dana”.
Obnova je bila glavna tema i sinoćne emisije Otvoreno na HTV-u. Gosti su bili Ivan Janković, gradonačelnik Gline, Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje, Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjega državnog ureda za obnovu i Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Benčić je zgranuta podatkom da su u Zagrebu u godinu i pol srušena tek tri objekta.
“I to sve zbog sporosti državne administracije koja ne izdaje suglasnosti koje su potrebne”, rekla je Benčić poručivši kako treba izmijeniti zakon o obnovi te drugačije pristupati provedbi.
“Drugi dio problema je da veliki dio institucija sudjeluje. Trebamo ovlasti prenijeti na jednu instituciju i da građani znaju koja je to jedna institucija koja je zadužena za njihove zahtjeve”, dodala je Benčić.
Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu kazao je kako je zakon kompliciran.
“Tada je Zakon bio kratak, jasan, precizan, ali onda su svi nešto htjeli i došao je 5 mjesec, pa izbori…i dobili smo zakon u rujnu i sada je malo kompliciran. Sada je svedeno da ima jako puno kontrolora koji kontroliraju, a u principu se radi o standardnim građevinskim aktivnostima gdje treba inženjer biti uključen od početka do kraja”, zaključio je dekan.
