Ono što nakon nekoliko pokušaja nije pošlo za rukom pokojnom Milanu Bandiću, uspjet će, izgleda, njegovu nasljedniku. Gradonačelnik Tomislav Tomašević prodaje zemljište u Mandlovoj i to za 54 milijuna kuna, najavljeno je nedavno na predstavljanju gradskog proračuna za 2022., piše Večernji list.
Cilj je uz prodaju drugih zemljišta i tvrtke Apis, pokriti dio dugova i rupa koje je za sobom ostavila bivša gradska vlast, poručili su iz gradske uprave. No, to je zemljište zelena površina, točnije oranica koja ima 80 tisuća kvadrata. Prije desetak godina isto je to zemljište bilo dio afere Krašograd.
Još 2016. većina urbanista je uputila kritike kada se sporno zemljište iz zelene zone Z1 prenamijenilo u zonu mješovite gradnje. Zanimljiva činjenica je i da se tadašnja oporba, odnosno članovi platforme Možemo! protivili postupcima gradske uprave.
Neki od njih su kao pripadnici udruge Pravo na grad više puta prosvjedovali i protiv prenamjene zemljišta u Mandlovoj.
Deset godina nakon…
Sad kad su došli na vlast, priča ide malo drugačije.
“Namjena predmetnog zemljišta prema GUP-u je mješovita, pretežito stambena (Ml), urbano pravilo: 2.9, uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje. Također, sukladno članku 101. GUP-a na predmetnom prostoru omogućuje se izrada gradskih projekata i određuje postupak provođenja gradskog projekta” potvrdili su iz Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada za Večernji.
Suvlasništvo nad površinom imaju Grad Zagreb i Zagrebački holding te će radi realizacije raspolaganja istom, biti potrebno provesti postupak raspisivanja javnog natječaja.
Informacija o prodaji zemljišta u Mandlovoj naišla je na negodovanje dijela struke. Kritizirao ju je i Borislav Doklestić, doajen zagrebačkog urbanizma. Spomenuto je zemljište, naime, dio zelenog koridora koji se s Medvednice spušta prema obalama Save.
“Koridor je osmislila kolegica Mirjana Popović i definiran je prvim zagrebačkim GUP-om 70-ih, a trebao je svježinu Medvednice približiti gradu. Grad bi taj koridor trebao rehabilitirati, a ne prodati i tako izgubiti kontrolu nad onim što će se ondje graditi. Može se očekivati da će onaj tko ga kupi iskoristiti zemljište za monstruoznu gradnju” kaže Doklestić i ujedno savjetuje da Grad odustane od prodaje Mandlove ili da prodaju isključivo parcelu s prethodno definiranim parametrima, poput onog o izgradnji isključivo nižekatnica okruženih zelenilom.
Prodaju Mandlove ne želi ni arhitekt Branko Silađin.
“To je katastrofična odluka jer je zeleni koridor nužan za ekološki boljitak grada. Začuđuje me takav postupak novoizabrane vlasti, no prodaja zemljišta koja zapravo pripadaju svim građanima odavno je postala svakodnevna praksa ne samo na lokalnoj već i na državnoj razini” smatra Silađin.
Arhitekt Otto Barić pak smatra da je radije trebalo prodati gradske prostore gdje nema zelenila.
“Na 80.000 kvadrata zemljišta u prosjeku ide 150.000 kvadrata gradnje, a ako je u pitanju i gradski projekt, kao u ovom slučaju, još i više” navodi Barić.
Predsjednik vijeća za Gradsku četvrt Maksimir, Svibor Jančić, kaže da u svom programu platforma Možemo! na prostoru Mandlove spominje mogućnost zelene, urbane gradnje, no nije se ciljalo na ovakav razvoj situacije.
“Prema važećem GUP-u, između teniskih terena i Ml zemljišta nalazi se i Zl pojas koji će ostati. U programu smo prepoznali važnost očuvanja područja Mandlove, a gradnja koju spominjemo odnosi se na rahlu gradnju, odnosno rijetko postavljene obiteljske kuće. Očito se dogodio propust jer smo nekoliko puta tražili da se Grad konzultira s vijećima gradskih četvrti, što nije učinjeno u ovom slučaju stoga bi s naše strane mogla ići inicijativa da se ova odluka preispita te u slučaju Mandlove odbaci mogućnost visoke gradnje” poručio je Jančić.
