Plenković je ipak bio upoznat sa svime: Procurila svjedočenja Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka Uskoku

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

N1 televizija donosi dijelove transkripata iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka danih USKOK-ovim istražiteljima u slučaju Agrokor.

Plenković je znao za sastanke

“Također moram kazati da se ovaj sastanak kao i drugi sastanci odvijaju uz znanje predsjednika Vlade RH, njegovo odobrenje i kasnije izvještavanje.”

Iz iskaza Martine Dalić

“Uslijedilo je više sastanaka s premijerom, te g. Petrovom kao predsjednikom Mosta, nadalje bio je prisutan i g. Božinović kao predstojnik kabineta premijera Plenkovića, ministrica Dalić te ministar financija Marić. Bilo je najmanje 5 do 8 sastanaka”

Iz iskaza Zorana Besaka

Sastanak Todorića i Marića, 19. 2. 2017. za koji u Mostu nisu znali

Davor Božinović bio je osoba koja je u veljači 2017. godine prva skrenula pozornost Martini Dalić da je Agrokor u problemima. Taj zaključak je iznesen na sredinom mjeseca održanom sastanku koalicijskih partnera, gdje su predstavnici MOST-a bili ti koji su predložili osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu. Tada su partneri iz MOST-a inzistirali da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine. Unatoč inzistiranju članova MOST-a, 19.2.2017. upravo je ministar financija u društvu Martine Dalić otišao na inicijalni sastanak. Todorić je na tom sastanku priznao da su u problemima, ali je isto tako kazao da je u pregovorima s kreditorima. Osim toga Todorić je tražio i podršku države, konkretno HBOR-a.

Dalić iskazuje:

“U veljači 2017. ja sam obnašala dužnost potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tom svojstvu g. Božinović kao tadašnji predstojnik Ureda premijera izvijestio me sredinom veljače 2017. da su se na sastanku našli predstavnici koalicijskih partnera HDZ-a i Mosta gdje su predstavnici Mosta istaknuli da se u TD Agrokor d.d. gomilaju ogromni problemi i da predlažu osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi RH u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu, pri čemu da inzistiraju da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine.

15. ili 16. veljače ponovno sam dobila informaciju od g. Božinovića da mu se obratio vlasnik TD Agrokor Ivica Todorić i da je tražio sastanak s premijerom, inzistirao je da to bude hitno, pa smo kolega Zdravko Marić i ja po nalogu premijera Andreja Plenkovića 19. veljače 2017., u nedjelju, pošli na inicijalni sastanak s Ivicom Todorićem i njegovim suradnicima Ivanom Crnjcem i Antom Todorićem, a sastanak je bio u nedjelju, jer smo kolega Marić i ja u predstojećem tjednu imali zakazana poslovna putovanja.

Na tom sastanku Ivica Todorić je u bitnome kazao se njegovo društvo našlo u velikim problemima na način da nemaju sredstava za podmirenje svojih obveza i da su u postupku traženja novih izvora financiranja kroz kredite, u kojem smislu su tražili da HBOR podrži Agrokor. Osim toga iznijeli su i druge po njima moguće vidove financijske podrške države, te su nam pri tom predali i prezentaciju o stanju u društvu, koji je preuzeo kolega Marić.”

26. 2. 2017. Todorić traži novac od države

Ivica Todorić je na sastanku održanom 26. veljače, istaknuo da je svjestan kako nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna eura.

Martina Dalić iskazuje:

“Dana 24. veljače 2017. cijene obveznica TD Agrokor pale su za 10% i čekala se reakcija rejting agencije na ovu okolnost, istovremeno informacije iz financijske zajednice također su ukazivale na urgentnost, zbog toga smo kao pripremu za sastanak s Ivicom Todorićem zakazanim za 26.2.2017. održali istoga dana premijer Plenković, Zdravko Marić, mislim Ivo Davor Stier, Božo Petrov i ja, sastanak sa stručnom petorkom te smo još jednom rekapitulirali stanje, stručnjaci su ostali pri iznesenim opažanjima da je stanje loše, te da će trebati intervenirati, jer da u protivnom Agrokor odlazi u stečaj odnosno predstečajnu nagodbu.

Uistinu toga dana na sastanku Ivica Todorić, koji je došao sa Ivanom Crnjcem, a kojeg smo primili premijer Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić i ja, održao je prezentaciju iz koje je proizašlo da je stanje u društvu loše, da ga je on svjestan, da je svjestan da više nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna eura. Kazao je da mu je potreban taj novac kako bi u sljedećih 6 ili najviše 9 mjeseci proveo sanaciju, iznio je plan sanacije koja je obuhvatila niz aktivnosti o kojima se u financijskim krugovima pričalo već 2 do 3 godine, a sada je Todorić rekao da će sve realizirati u 6 mjeseci u kojem će roku otkupiti PIK obveznice, ne navodeći izvor sredstava za to, da će provesti IPO dijelova kompanije, te prodati Jamnicu. Rasprava je trajala dugo, premijer i ja smo nastojali shvatiti stvarno stanje u društvu, a g. Petrov krenuo je sa retorikom otprilike da smatra kako država treba ući u Agrokor, a Ivica Todorić iz njega izaći, što je Todorića poprilično iznerviralo, mi smo ostali iznenađeni tom vrstom retorike. Ivica Todorić kazao je da je on odgovoran za Agrokor, aIi ako društvo ode u stečaj, da će Vlada morati odgovarati zašto je to dozvolila. U kontekstu situacije ponudila sam Ivici Todoriću pomoć oko eventualnih pregovora s bankama za dobivanje kreditnih sredstava, posredovanje, no on je rekao da to nije opcija jer da nema kolaterala. Ostavio nam je raspored dospijeća mjenica za ožujak 2017. i kazao da neće moći servisirati iste. Kazao je i da će Vladi u punoj suradnji pomoći dokumentacijom i razjašnjenjima u razumijevanju stanja u društvu potrebnog da bi Vlada donijela odluku o zatraženoj pomoći.”

Todorić je odvojen od stvarnosti

“Želim kazati da je situacija bila delikatna, s jedne strane je trebalo brzo djelovati, osluškivati tržište i anticipirati moguće poteze Ivice Todorića.” Ovo je pred USKOK-ovim istražiteljima izgovorio Zvonimir Besak, član radne skupine iz kvote MOST-a. Znači li ovo da je radna skupina trebala preduhitriti i spriječiti poteze Todorića i zašto se umjesto “anticipiranja” njegovih poteza nije radilo na suradnji ostaje nepoznato, jer Besak to nije htio pojasniti N1 televiziji. Nadalje, sve dok Boris Šavorić 14. ožujka nije dostavio tekst Mazano zakona, talijansku uredbu koja je primijenjena na Parmalat, nije se razmatralo pisanje zakona, već državna intervencija. Istovremeno je, kazala je Martina Dalić istražiteljima, “postojala nada da će Todorić sam riješiti situaciju. “ S obzirom na zadatke radne skupine, ali i strah koji Dalić ima od angažmana Alvarez i Marsala, postavlja se pitanje je li nada koju iskazuje Martina Dalić lažna?

16. ožujka dolazi do javnosti poznatog sastanka Martine Dalić i Ivice Todorića “u četiri oka”. Dalić tvrdi da je htjela Todoriću tada pojasniti ideju da se dionice povjere javnom bilježniku, ali ju je on dočekao s jednim komadom papira, a koji je predstavljao shemu Koncerna. Dalić piše: “na shemi je postojala kućica Agrokor, potom dvije duple isprekidane crte, a ispod istih kućica sa operativnim kompanijama”. Todorić je tada Dalić kazao da će otvoriti predstečaj ili stečaj nad Agrokorom, a da će drugi dijelovi sustava nastaviti redovno poslovanje. Dalić je tada, “uvidjela da je Todorić odvojen od stvarnosti”.

Pritisak na profesora Miladina

26. ožujka Todorić opet traži sastanak, ali Dalić smatra da to ima smisla jedino ako ima neko rješenje za ponuditi. Iako je tvrdio da ga ima, Todorić se na sastanku pojavio s idejom Stand Still aranžmana po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društva. No, to nije dočekano kao konkretan plan, već kao daljnje traženje podrške Vlade.

Dalić istražiteljima govori:

“26. ožujka 2017., a bila je nedjelja, lvica Todorić mi je uputio zahtjev za sastanak s premijerom Plenkovićem, a ja sam smatrala da je smisao i ideja takvog sastanka samo ako Todorić ima neko rješenje, na što je on odgovorio da ima rješenje i da ga žeii podijeliti s premijerom, slijedom čega je istog popodneva održan sastanak na koji je Ivica Todorić došao sam, a primili smo ga premijer, Davor Božinović i ja, s time da je bio pozvan i Zdravko Marić, ali koji nije pristupio, jer se izuzeo iz problematike.

Todorić nije kazao da ima rješenje, govorio je da je stanje loše, da Vlada priprema zakon, da su banke nervozne, te da je stoga Agrokor odlučio predložiti bankama Stand Still aranžman po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društvu, te da se evidentira dinamika bankama za osiguranje likvidnosti društvu. Međutim, nije prezentirao konkretan i jasno dogovoren plan, već je tražio i dalje podršku Vlade, na što smo mu mi objasnili da Vlada radi ono što joj je zadaća i dužnost, a to je osiguranje zakonskog okvira. Na njemu je da rješava problem u društvu po najboljem svom znanju, uz našu podršku, a da će Vlada respektirati svaki njegov dogovor sa vjerovnicima. Tako smo se rastali bez nekih konkretnih zaključaka. Istoga dana Ivan Crnjac me je obavijestio da su bankama uputili zahtjev za Stand Still aranžmanom, dostavio mi je projekciju likvidnosti.

29. ožujka 2017. ujutro kontaktirao me prof. Miladin te protestirajući mi naveo da mu dolaze ljudi iz TD Agrokor koji ga traže da u zakon ubace njihove ideje, da su mu rekli da se priča daje on autor zakona te sam mu ja pokušala objasniti da ne znam kako je do toga došlo, da sam o dostavi nacrta zakona njemu obavijestila Božu Petrova, kojeg sam morala obavijestiti, jer je bio predsjednik Hrvatskog sabora i stranku koalicijskog partnera. Tada sam na traženje prof. Miladina istome obećala da se njegovo ime neće vezati uz kontekst izrade zakona.”

Umjesto Bricelja Ramljak

7. travnja 2017. godine održan je sastanak na kojem su bili prisutni Plenković, Jandroković, G. Marić, Tomislav Ćorić, Davor Božinović, Z. Marić, Ante Šprlje i Martina Dalić. Tada se razmatralo o mogućem izvanrednom povjereniku. Razmatrali su se Branimir Bricelj, Marko Smetiško, Ante Samodol, Goran Horvat, Lovro Kovačić, a kao mogući zamjenici Ante Ramljak, a možda i Tomislav Matić.

Dalić svjedoči:

“Imena smo zapisali na ploču te smo nakon razmatranja svih mogućih kandidata, pri čemu je Ante Samodol bio isključen jer je odbio svjedočiti pred arbitražom u Washingtonu, pa smo zaključili da je najbolji kandidat Branimir Bricelj, obzirom da je zadovoljavao ranije navedene kriterije, a povrh toga je radio na restrukturiranju jedne farmaceutske tvrtke u Grčkoj pa je imao i to operativno iskustvo. Mene je premijer zadužio da ga kontaktiram što sam i učinila kasno navečer. Bricelj je pristao pa ga je premijer stoga pozvao da drugi dan u subotu oko 11 ili 12 dođe na sastanak. Ujedno smo šefa SOA-e zamolili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background ovih ranije navedenih osoba, kako nam se ne bi dogodio neki reputacijski problem, svjesni činjenice da će rad izvanrednog povjerenika biti javan i podložan kritikama. Bricelj je sutradan pristupio u Vladu, primili smo ga Plenković, Božinović i ja, a ne znam da li je bio prisutan i Gordan Jandroković. Premijer je Bricelju izložio naš zaključak i pitao ga pritom da li ima što problematično u njegovoj prošlosti, tada je Bricelj odgovorio da se on preispitao i da smatra da su dvije okolnosti i jedan zazor koji ima od komunikacije sa medijima.”

Izvješće SOA-e na kraju je presudilo da umjesto Bricelja povjerenik postane Ramljak.

Ostatak transkripata pročitajte na N1

Komentari

Komentari