OVAJ TELEFONSKI POZIV OTKRIVA SVE? Bandić je imao posljednji ‘plan’ za obnovu, ali ga je jedan čovjek stopirao: Bivša pročelnica ima svoju stranu priče

Josip Regovic/PIXSELL

Pokojni gradonačelnik Milan Bandić pokušao je stopirati obnovu Zagreba nakon potresa. Kako navodi tjednik Nacional, otkriva to neočekivani poziv njegove bivše pročelnice Mirke Jozić i šefu Fonda za obnovu Damiru Vanđeliću.

Naime, Nacional tvrdi kako je najunosnije i goleme poslove prijevoza građevinskog otpada Bandić pokušao smjestiti “tajnim ortacima”, točnije nekolicini privatnih tvrtki umjesto da se tim poslom pozabave nadležne službe Grada.

Tome je pogodovala i činjenica, piše spomenuti tjednik, što je odlagalište u Jakuševcu zatvoreno zbog popunjenosti, a novu lokaciju nitko nije tražio.

Vanđelić za Nacional tvrdi kako je još lani telefonski razgovarao s Jozić, koja mu je umjesto službenim dopisom telefonski priopćila kako na Jakuševcu više nema mjesta, no da će mu poslati adrese nekoliko privatnih tvrtki koje se bave zbrinjavanjem građevinskog otpada.

Vanđelić tvrdi kako je to rezolutno odbio i jasno poručio da Grad pronađe privremeni deponij.

No, bivša pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić demantirala je navode Nacionala kako je Grad Zagreb upleten u stopiranje obnove, jer, kako navodi,”obnovu provode Ministarstvo graditeljstva i posebno osnovana institucija za obnovu, a to je Fond za obnovu”.

“Navod o mom tobožnjem telefonskom pozivu prema gospodinu Vanđeliću te njegovo navodno kategorično odbijanje mog prijedloga, pored toga što je neistinit još je i smiješan. Gospodina Vanđelića smatram profesionalcem, nazvao me i razgovarali smo o građevinskom otpadu koji je nastao nakon rušenja samo dvije kuće koje je imao taj dan. Bilo je to 14.05. ove godine. Pitao me je za skladištenje tog otpada na deponiju Zagrebačkih cesta na Jakuševcu, ali na tom deponiju su popunjeni kapaciteti jer smo preko komunalnih društava na nju vozili šutu koju su građani Grada Zagreba svakodnevno iznosili na ulice kod raščišćavanja ruševina na svojim nekretninama. Tako smo odvezli iz grada čak 77.000 tona i to isključivo besplatno”, tvrdi Jozić.

Spominje zatim i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje 2018 do 2023. godine, u kojem se, navodi, “kao lokacija za reciklažu i odlaganje neopasnog građevnog otpada i zemljanog iskopa u funkciji sanacije klizišta Kostanjek određena je lokacija unutar šireg područja nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu, sukladno posebnom projektu koji je izrađen radi sanacije klizišta”.

No, onda je došlo do problema, otkriva bivša pročelnica.

“Svi u Gradskoj skupštini, osim nas koji smo predlagali, bili su protiv i podržavali su prosvjede ljudi iz tog dijela grada. Bez obzira na opasnost od klizišta i bez obzira što nije bilo alternativne lokacije u prostornom planu za građevinski otpad, Plan kao takav nije usvojen, tako da smo morali napraviti izmjene i izbaciti iz Plana lokaciju Kostanjek za građevinski otpad te lokaciju Obreščice, za biootpad.

Ovdje moram naglasiti da smo za takav plan imali suglasnost Ministarstva zaštite okoliša koje je prepoznalo nužnost prihvaćanja tih lokacija, ali ni to nam nije pomoglo. I tako danas, radi borbe naših gradskih političkih aktera za nekolicinu glasova, Grad Zagreb gradi postrojenje za biootpad u Novskoj, a lokacije za građevinski otpad uopće nema u planu nego se pomaže alternativnim lokacijama. Tako su se u izvanrednim okolnostima potresa popunili i kapaciteti Zagrebačkih cesta čija namjena je bila reciklaža građevinskog otpada prilikom sanacije cesta u Gradu Zagrebu. Nove kapacitete otvorili smo na zemljištu koje smo kupili na Žitnjaku, od DIOKI-ja u stečaju i ostavili smo novoj vlasti potpisan ugovor za bespovratno EU sufinanciranje mobilne opreme za reciklažu građevinskog otpada na toj lokaciji”, napominje Jozić pa u demantiju zaključuje:

“Smatram važnim razjasniti činjenice da smo kao gradska administracija, preko ureda koji sam vodila, a u suradnji s trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba, donijeli Plan za gospodarenje otpadom za razdoblje 2018 do 2023. godine, pripremili projekt za Centar za gospodarenje otpadom vrijedan 2 milijarde kuna, zatim projekt za postrojenje za obradu bio-otpada vrijedan 350 milijuna kuna, projekt za sortirnicu odvojeno prikupljenog otpada vrijedan 400 milijuna kuna, te projekt za nabavu mobilnih postrojenja za obradu građevinskog otpada, podijelili smo spremnike svim korisnicima za odvajanje otpada, doveli odvajanje otpada u Gradu Zagrebu do stope od 44%. Ostavili smo novoj vlasti nekoliko milijardi kuna projekata koji se financiraju bespovratno iz EU fondova.

Bez završetka tih projekata Grad Zagreb neće imati potrebnu neovisnost o privatnom sektoru. Sve navedene činjenice upućuju na to da smo do sada radili upravo radi neovisnosti Grada Zagreba o bilo kome, a ne suprotno kako se to uporno i sustavno prezentira”.

Komentari