Most podržao izmjene u antiovršnom paketu koje će pomoći blokiranima

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Klub Mosta nezavisnih lista na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru podržao je mini antiovršni paket izmjene Ovršnog zakonaZakona o obveznim odnosima. Zajednički prijedlog izmjena zakona u saborsku proceduru su uputili klubovi Snage, Mosta, Hrvatske seljačke stranke i Živog Zida.

Saborski zastupnik Mosta Hrvoje Runtić istaknuo je kako je Most još u srpnju prošle godine u Ovršni zakon unio neke odredbe koje olakšavaju položaj ovršenika, poput 3/4 zaštićenog iznosa kod primanja ispod prosječne plaće, zamjenskog smještaja kod gubitka jedine nekretnine, a amandmanima je Most pokušao unijeti dodatnih 14 mjera koje bi osjetno pomogle blokiranima.

“Na terenu sam čuo i vidio brojne teške životne sudbine blokiranih obitelji. Kad netko ostane bez posla i ne može duže vrijeme naći novi posao, on se već nalazi u teškoj situaciji jer ne može podmirivati račune i osnovne životne potrebe. Takvim ljudima, umjesto da pomogne, država kroz Ovršni zakon situaciju dodatno otežava, dospijevaju mu dugovi na naplatu i blokira ga se. Ključni “alati” u svemu tome su zatezna kamata i redoslijed naplate duga, koji se, između ostaloga, ovim mini antiovršnim paketom dovode u red. Dosadašnji način obračuna zateznih kamata, kao i redoslijed naplate duga (kamata, troškovi, glavnica) često dovode do toga da se dug nikada ne može otplatiti pa se čak i nasljeđuje”, izložio je Runtić.

Podržao ga je saborski zastupnik Miro Bulj, koji je dodao kako i dalje treba pokušavati riješiti probleme ovršenih i blokiranih građana, za što se Most zalaže i upravo zato je podržao ovu inicijativu.

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić naglasio je da u izmjenama zakona stoji da će se povećati minimum za ovrhu nekretnine na 50 000 kuna, zabraniti ovrhu jedine nekretnine koja nije pod teretom založnoga prava, ograničiti ovrhu cijeloga primanja, bez obzira na potpisane izjave prije 17. lipnja 2008. U Zakonu o obveznim odnosima ograničenje ukupnih zateznih kamata na veličinu glavnice duga, te promjena redoslijeda naplate dugovanja tako da se najprije naplaćuje glavnica, pa tek potom troškovi i kamate.


Komentari