Minus gradskih financija na kraju 2019. godine iznosi 1,3 milijarde kuna! Zastupnik upozorava da je već sad narastao na 4 milijarde!

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Tomislav Stojak, HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini, koji predlaže promjenu ustroja Grada koji se pokazao enormno skupim i sasvim neučinkovitim, danas se oglasio vezano za proračunski dug grada – brojke kojih su Zagrepčani svjesni, ali još je teže kad znamo da će ova godina završiti u još gorem minusu.

“Milijarda i tristo milijuna kuna minusa zagrebačkog proračuna!

Stalno upozoravam da rasipničkom politikom gradonačelnika Zagreb pada u financijski ponor iz kojeg se nećemo tako lako izvući, ako uopće budemo i uspjeli u idućim godinama!

Najnovije izvješće izvršenja gradskog proračuna pokazuje da minus gradskih financija na kraju 2019. godine iznosi 1,3 milijarde kuna, a što nas tek čeka do kraja ove 2020.!

Sa zaduženjima grada i Holdinga, minus je već sada najmanje 4 milijarde kuna!


Moramo mijenjati Zagreb!”, poručio je Stojak putem svog Facebook profila.

Prema podacima Ministarstva uprave, na lokalnoj razini bira se oko 8600 dužnosnika, a Vlada Republike Hrvatske tu brojku planira smanjiti za 20 posto, odnosno na 6500. Namjeru Vlade pozdravio je Tomislav Stojak, HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini. Međutim, Stojak naglašava kako uz promjene na lokalnoj razini paralelno treba mijenjati ustroj Grada Zagreba kako bi promjene uopće imale smisla. Stojak predlaže smanjenje broja gradskih četvrti, mjesnih odbora te vijećnika.

“Sigurno da će planirano smanjenje od 20 posto manje ljudi koji se biraju u prvom koraku pridonijeti da imamo manje nepotrebnih zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana u onim sredinama u kojima takva potreba zapravo ne postoji, ali i manji broj vijećnika u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama. Podatak da na razinama općina, gradova i županija na lokalnim izborima u vijeća biramo više od 8200 ljudi je frustrirajući, pa će svatko razuman, svatko onaj tko želi manju, jeftiniju, ali kvalitetniju i učinkovitiju lokalnu vlast, pozdraviti najavljeni korak Vlade o smanjenju tog broja za otprilike 1600 ljudi plus više od 600 raznih zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, pogotovo što on sa sobom donosi i uštedu, prema prvim procjenama nadležnog ministarstva, od otprilike 100 milijuna kuna. Međutim, taj korak neće donijeti očekivane rezultate ako paralelno s promjenama na nacionalnoj razini, u te promjene nećemo krenuti i u Zagrebu”, objašnjava Stojak za Zagreb News.

Trenutni ustroj Grada Zagreba sastoji se od 218 mjesnih odbora i 17 gradskih četvrti za koje se bira gotovo 1600 dužnosnika koji Grad godišnje koštaju oko 30 milijuna kuna. Iako smatra da su mjesni odbori nepotrebni, Stojak predlaže da se u prvom koraku broj dužnosnika smanji za 300 te se tako godišnje uštedi oko 6 milijuna iz gradskog proračuna. “Čitav taj sustav mjesne samouprave u Zagrebu pokazao se lošim jer ne odlučuje ni o čemu bitnome, sve se odluke o projektima važnima za pojedine zagrebačke kvartove donose i dalje u uredu jednog čovjeka, gradonačelnika, dok vijeća mjesnih odbora i četvrti služe zapravo samo za vrlo unosne mjesečne naknade članovima različitih političkih opcija jer su one jako povećane 2017. te su u svojim iznosima potpuno neprimjerene ovlastima i utjecaju koje ima mjesna samouprava u odnosu na poboljšanje kvalitete života u Zagrebu. Ni građani nisu prepoznali mjesne odbore i gradske četvrti kao mjesta na kojima se mogu rješavati njihovi svakodnevni, životni i komunalni problemi i pitanja, a radi građana bi ta tijela trebala postojati”, rekao je Stojak.

Smatra da mjesni odbori nisu ispunili svoju svrhu jer su u većem dijelu bez utjecaja na planove komunalnog uređenja te nemaju mehanizam kojim bi mogli poboljšati kvalitetu komunalnog života u svojim kvartovima. Kaže kako broj gradskih četvrti treba smanjiti sa 17 na maksimalno 11 te ih okrupniti na principu nekadašnjih zagrebačkih općina, dati im veće ovlasti o odlučivanju te ih financijski ojačati. Kao primjer navodi da ono što jednoj gradskoj četvrti treba za kvalitetniji život i razvoj, poput komunalne infrastrukture, prostornog planiranja te obrazovnih, kulturnih, sportsko-rekreacijskih, zdravstvenih i ostalih potreba treba odlučivati unutar gradskih četvrti, a ne u uredu gradonačelnika. Međutim, Stojak naglašava: “Pritom nikako ne mislim da treba povećavati birokraciju u tako stvorenim novim četvrtima/općinama, ljudi je dovoljno, ali ih treba kvalitetnije usmjeriti i zaposliti te uvesti vrlo čvrste mehanizme kontrole rada, veću odgovornost svih onih koji su uključeni u rad takvih četvrti i obvezu da se najmanje dva puta godišnje građanima prezentiraju rezultati rada i učinjenog.”

Stojak je pozvao sve kolege iz Gradske skupštine da paralelno s promjenama na nacionalnoj razini krenu s izmjenama Statuta grada Zagreba i odluka koje reguliraju izbor članova vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti te da započnu ozbiljnu javnu raspravu o budućem ustroju i razvoju Zagreba. Smatra da bi svi zastupnici trebali biti glasni oko izmjena ustroja Grada jer je izuzetno bitna za budućnost, kako bi Zagreb bio okrenut građanima, brži u odlučivanju te da više novca ostane za konkretne i kvalitetne projekte.

“To su rješenja koja se kroz sadašnji sustav mjesne samouprave i ustroj gradske uprave na čelu s ovim gradonačelnikom ne mogu napraviti, stoga se ovakva promjena može dogoditi jedino s promjenom na čelu Grada i promjenom čitavog promišljanja razvoja i potreba Zagreba u budućnosti. Ako želimo bolji Zagreb, grad koji će biti servis svojim građa

Komentari

loading...