Majka odgojiteljica u prosjeku je stara 36 godina, manje od pola rođeno ih je u Zagrebu, a 30 posto van Hrvatske

Foto: Zagreb.info

Prosvjedi, sastanci, užarene društvene mreže i dvije sukobljene strane, tako bi otprilike glasio opis situacije na relaciji između roditelja odgojitelja i gradonačelnika Tomaševića.

Zašto samo gradonačelnika? Zato što je on ujedno i predlagatelj da se mjera ukine pa su iz tog razloga majke odgojiteljice i tražile sastanak isključivo s gradonačelnikom.

Bolni rezovi

Aktualni je gradonačelnik još u predizbornoj kampanji najavio da će se mjera revidirati, previđajući to tako da će vjerojatno doći do ukidanja mogućnosti prijave za nove korisnike, dok se postojećima neće oduzimati stečena prava.

Ipak, preuzimanjem uloge gradonačelnika susreo se s tri ključne stvari.

Prva se odnosi na konsolidirani dug Grada Zagreba koji iznosi 8,2 milijarde kuna.

Drugi problem su rashodi koji su u posljednje četiri godine porasli za 16 posto, odnosno sa 7,3 milijarde kuna koliko su iznosili u 2017. na 8,5 milijardi kuna u 2020. godini.

A treća, nimalo olakotna okolnost je što je u mjeri roditelj odgojitelj naglo porastao broj novih korisnika. Naime, prema izvješću broj isplata se kontinuirano povećava iz mjeseca u mjesec te je za 2021. broj isplata u iznosu oko 484 milijuna kuna što označava rast od nekih 140 posto u usporedbi s 2017.

Stoga ostaje za vidjeti kakav će potez povući Tomašević. Sigurno je da nove korisnike više neće primati, a vrlo je upitno i kakav će status zadržati postojeći. Naime, prema sadašnjem planu, djeca do sedme godine bi ostala u mjeri, ali bi imali naknadu od tisuću kuna umjesto dosadašnje od neto iznosa 4 850 kuna kojeg dobivaju roditelji odgojitelji za troje i više djece.

Krajnji ishod situacije saznat ćemo 9. prosinca kada će se o svemu donijeti odluka na Skupštini.

Nezadovoljni korisnici

S druge strane, u mjeri se trenutno nalazi šest tisuća djece u dobi do šest godina koja spadaju u vrtićku populaciju. Oni zapravo spadaju u dio onih za koje bi mjera vrijedila, točnije one koji bi dobili tisuću kuna.

Ono što su roditelji odgojitelji istaknuli jest da to ne mogu prihvatiti te da je to za njih istovjetno ukidanju mjere. Kao glavni problem istaknuli su nedovoljan broj mjesta u gradskim vrtićima koje u čitavom ovom roku korištenja mjere, dakle od kraja 2016. pa do danas nisu izgrađeni u dovoljnoj mjeri da bi mogli prihvatiti ogroman broj djece.

Iako je Grad najavio izgradnju novih vrtića i povećanje broja odgojitelja, korisnici mjere su skeptični u vremenski rok i mogućnost ispunjenja tog projekta.

Najavili su da od svojih zahtjeva neće odustati, a u najavi su i tužbe.

Presjek korisnika mjere

Nedavno smo objavili veliku analizu koja je obuhvatila područja na kojima se nalaze korisnici mjere. Iz nje je vidljivo da se najveći broj korisnika mjere nalazi u Gradskoj četvrti Sesvete (18,6 posto). Iza toga, najveća koncentracija korisnika novčane pomoći nalazi se u gradskoj četvrti Gornja Dubrava sa 14,9 posto i Peščenica – Žitnjak 10,6 posto. U sve tri gradske četvrti grada Zagreba, koncentrirana je skoro polovina svih korisnika, prema podacima Ureda za demografiju koji je obuhvatio razdoblje od 2016. do 2019., a objavljen je prošle godine.

Osim toga, analizirali smo i stupanj obrazovanja postojećih korisnika prema kojemu proizlazi da 39,6 posto korisnika mjere ima završenu srednju stručnu spremu i da dolaze najviše iz sektora trgovine, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.

Prosječna dob korisnika

Najviše korisnika mjere roditelj odgojitelj je u dobi između 31 i 40 godina, njih 64,9 posto. U rasponu između 41 i 62 godine nalazi se 20,7 posto korisnika, dok je njih 14,4 posto u dobi između 19 i 30 godina.

Kada bismo gledali prosječnu dob svih korisnika u trenutku ostvarivanja novčane pomoći, ona iznosi 36,9 godina što je ujedno i prosječna dob muškaraca, dok je za žene to 36,5 godina.

Tko se rodio tu, a tko je doselio?

Od ukupnog broja korisnika njih 69,5 posto je rođeno u Hrvatskoj, a 30,5 posto izvan Republike Hrvatske. Od rođenih u inozemstvu najveći broj korisnika je rođen u Bosni i Hercegovini, njih 19,3 posto te na Kosovu 5,7 posto.

U gradu Zagrebu 48,8 posto korisnika živi od rođenja, a njih 51,2 posto je doselilo u Zagreb. Od ukupnog broja doseljenih prema periodu doseljenja 45,3 posto je doselilo u razdoblju između 2001. i 2010.

Radni staž prije mjere

U trenutku podnošenja zahtjeva, od ukupnog broja korisnika 3,7 nije imalo radni staž. Zaposleno ih je bilo 57,1 posto dok za 39,2 posto korisnika nisu poznati podaci. Ako ćemo proučiti koliko su korisnici koji su prije bili zaposleni imali radnog staža u trenutku podnošenja zahtjeva, dolazimo do podatka da je najviše staža, onoga od 10 do 15 godina imalo njih 29,4 posto. Potom u skupini od 5 do 10 godina ima njih 25,8 posto, dok je njih 15,5 posto radilo od 15 do 20 godina. Više od 20 godina radnog staža ima tek 5,5 posto korisnika mjere.

Foto: Ured za demografiju

Komentari