Kosturi Bandićeve administracije: 11 izvršitelja samo u PR-u, 16 telefonista, ali i zidari, cvjećari i tapetari, evo što im je posao

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Tomaševićem pokušala je riješiti smanjenje ureda, no stručnjakinja Gordana Marčetić ističe kako samo smanjivanje broja ureda koji se samo formalno spajaju i dobivaju novi naziv, ali s istim zaposlenicima i starim načinom organizacije, ne donosi nikakvu veću korist, piše Jutarnji list.

Dokument koji uređuje popis i raspored radnih mjesta i ustrojstvo zagrebačke gradske uprave, ujedno predstavlja krajnji apsurd u sustavu državne i lokalne administracije. Broj gradskih ureda i stručnih službi kojih u Gradu Zagrebu, onako kako je to zamislio bivši gradonačelnik, egzistira čak 27, više nego što na razini države ima ministarstava ili županija.

Sektori i uredi

Novi gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno je formalno-pravno taj broj ureda smanjio na 16, ali kako je rok za njihovo fizičko spajanje do ožujka ove godine, nije na odmet malo zaviriti u sve tajne i čari te famozne sistematizacije.

Grad ima zaseban Ured za imovinsko-pravne poslove, a onda poseban za pravno zastupanje. Da bi stvar bila smješnija, većina preostalih ureda pritom ima i vlastite pravne odjele, neki čak i sektore, a uredima se množe pravni savjetnici, referenti, upravni savjetnici i referenti za pravne poslove.

Svoj Sektor pravnih poslova ima Ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, komunalne poslove i promet, svoj odjel potom ima i Ured za imovinsko-pravne poslove, Ured za mjesnu samoupravu u pravnom odjelu ima sistematiziranih devet radnih mjesta, a u samostalni Sektor organizirali su i pravne poslove u sklopu Ureda za financije.

Sličnu logiku slijede i ekonomski poslovi – nije valjda bilo logično centralizirati ih u jednu organizacijsku jedinicu pa se radije odabrao pristup da si svaki ured organizira vlastite računovođe i likvidatore. Po tome ispada da sportu i mladima, o kojima brine zaseban ured istog imena, najviše pomoći treba oko računovodstvenih pitanja.

Jer, kako drugačije objasniti da je petina ukupnog broja sistematiziranih radnih mjesta u ovom uredu u ekonomskim poslovima pa tako imaju vlastitog voditelja Odjela ekonomskih poslova te tri savjetnika, tri suradnika, tri referenta, računovođu i jednog administrativnog referenta? Svoj Sektor za ekonomske poslove ima i Ured za obrazovanje, u Gradskom uredu za financije on se zove Sektor za poslove financijske operative, a nužan je bio i u Uredu za kulturu koji gaje organizirao u obliku zasebnog odjela.

Gradski ured za gospodarstvo koji je organiziran možda i bolje od Ministarstva gospodarstva. Ima čak i zaseban Sektor za energiju i klimu (šteta što se iz njega nitko nije oglasio kad je najavljeno poskupljenje struje i plina), potom Sektor za zaštitu okoliša, tu je ijedan za ekonomsko-financijske poslove, ali i zaseban koji se bavi samo promidžbom i informiranjem i u kojem je – pazi sad ovo – predviđeno čak deset izvršitelja. Malo je poznato da Grad Zagreb ima vlastiti Odjel za organizacijske i financijsko-materijalne poslove te restrukturiranje i privatizaciju, kao i zaseban Odjel za razvoj pametnog grada u kojemu su sistematizirana četiri radna mjesta.

Najveći gradski ured

Zanimljiv je i po broju izvršitelja najveći gradski ured, onaj za prostorno uređenje, komunalne poslove i promet. Ima sistematizirana 372 radna mjesta za 872 izvršitelja (koliko je to velika brojka, najbolje govori činjenica da cijelo Ministarstvo prometa, mora i razvitka ima sistematiziranih 1000 radnih mjesta), a na njegovu vrhu sjedi nešto poput faraona.

Nakon gradonačelnika, pročelnik ovog ureda ima ukupno 31 pomoćnika, zamjenika, savjetnika i administrativna tajnika, više čak nego što ih je imao bivši šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

Štoviše, u uredu se nalaze i četiri daktilografa, zaposleni su ovdje i takozvani savjetnici za zelenilo koji skrbe o postavljanju posuda s ukrasnim biljem, a imaju i vlastitog stručnog savjetnika za organizacijske poslove te dva administrativna tajnika.

Većina ureda ima i jedno i drugo radno mjesto, a razlika je ta što se ovaj prvi uglavnom bavi personalnim poslovima kao što su vođenje evidencije o godišnjim odmorima i bolovanjima zaposlenika dok administrativni tajnici skrbe o pitanjima pravne prirode, na primjer vezane uz kolektivni ugovor i slično, pojašnjava nam sindikalni povjerenik za Zagreb Vlado Korbar.

Ured gradonačelnika

Dokument na čak 214 stranica koji pokazuje da čelni čovjek Zagreba pod sobom drži čak 444 izvršitelja, a na raspolaganju ima pročelnika, dva zamjenika, 21 savjetnika i viša savjetnika, 30 specijalista, sedam administrativnih tajnika te još šest pomoćnika pročelnika ureda. Ima tako zasebnog specijalista za koordinaciju gradske uprave te jednog za osobe starije životne dobi. Jedan specijalac brine o upravljanju imovinom, pet ih je za društvene djelatnosti, dva za informatiku, po jedan za kulturu, ljudske resurse, unapređenje ili pravne poslove, a ima ih još osam koji su specijalisti opće prakse. d savjetnika, na rasi polaganju su jedan za medijske aktivnosti te dva za informiranje, desetak ih nema nekakvo konkretno zaduženje, a jedan se bavi pitanjima osoba s invaliditetom.

Poslovi čajne kuhinje

U uredu je ukupno ustrojeno 35 zasebnih organizacijskih jedinica od kojih svaka ima svojeg voditelja, a shema ustroja vjerojatno bi mogla parirati shemi kabineta američkog predsjednika.

Sav taj gradonačelnički entourage skrbi o ukupno šest sektora, među koje je, igrom slučaja, dospio i Sektor za tehničke poslove pa tako u sklopu gradonačelnikova ureda danas posluje i nešto što se zove Odsjek za poslove čajne kuhinje, Odsjek za održavanje instalacija i Pododsjek za fotokopiranje. Suvišno je pitati je li za takve poslove doista potrebno organizirati cijaiisti opće zasebne odjele i zadužiti šefove pa kako bi se drugačije upravljalo sustavom čajnih kuhinja u kojem je sistematizirano čak 29 radnih mjesta, od kojih 14 domaćica i 14 pomoćnih domaćica?

Fotokopirači

Među njima je znatna razlika u smislu uvjeta – ova prva iz nekog neobjašnjivog razloga mora imati srednju stručnu spremu prvenstveno ekonomske, ali može i bilo koje druge struke, a za pomoćnu će biti dovoljna samo osnovna škola. Posao fotokopiranja nije, pak, zaslužio biti vlastitim odsjekom, nego je dobio status pododsjeka, ali svejedno je velik – ima voditelja i 13 fotokopirača, a s obzirom na učestalost natječaja za zapošljavanje, ovi posljednji vruća su roba u zagrebačkoj gradskoj upravi. Uvjeti nisu vrlo strogi: potrebno je imati srednju stručnu spremu grafičke ili neke druge tehničke struke te znati raditi na osobnom računalu, kao i strojevima za rezanje, spiralni i topli uvez.

PR, telefonisti, fotoreporteri, novinari, vozači, zidari, tapetari

U kabinetu gradonačelnika predviđeno je čak 11 izvršitelja samo u odnosima s javnošću, a tko ne zna, pomislio bi da je Ured gradonačelnika ujedno i novinska redakcija – pa u njemu ima prostora za tri fotoreportera i novinare, a postoje i odjeli koji zapošljavaju 16 telefonista, 27 vozača te – ovo je najzabavnije – zidara, cvjećara i tapetara. Tapetar tako brine o dekoraciji prostora, tapecira vrata te šiva i montira zavjese, zidar je ujedno zadužen za keramičarske poslove i koristi gradsko službeno vozilo, a cvjećar brine o hortikulturnom uređenju rezidencijalnih objekata i objekata gradske uprave, nabavlja bilje i neposredno surađuje s domarom.

Posebna je pažnja posvećena sistematizaciji gradskih vozača. I oni se stupnjuju po svojoj odgovornosti i stručnim kvalifikacijama. Pri dnu je tako vozač službenog vozila koji mora imati srednju stručnu spremu prometnog ili tehničkog smjera te položen vozački ispit B kategorije, a zaduženje za prijevoz osoba i stvari za potrebe Grada i Gradske skupštine.

Iznad njega dolazi vozač dužnosnik: njemu trebaju iste kvalifikacije kao i vozaču službenih vozila, ali on ipak prevozi samo gradonačelnika i predsjednika Gradske skupštine. Iznad svih se nalazi takozvani dispečer-vozač. Njegov je zadatak sastavljati raspored službenih vozača, a ima i malo zahtjevnije kvalifikacije jer uz SSS i položenu B kategoriju, dispečer-vozač mora poznavati i rad na računalu.

Neki uredi imaju sistematizirana vlastita radna mjesta za vozače, recimo Ured za zaštitu spomenika, Ured za katastar i Ured za strategijsko planiranje. Famozni Ured za upravljanje hitnim situacijama, onaj kojemu je donedavno na čelu bio Pavle Kalinić, ima radna mjesta stručnog savjetnika za razvoj sustava komunikacija, stručnog savjetnika za obrambene pripreme, pa čak i stručnog savjetnika za vanjske planove.

Zanimalo nas je što oni rade pa smo pogledali u sistematizaciji: ovaj posljednji naziv je dobio jer obavlja poslove u vezi izrade vanjskih planova za sprečavanje nesreća, savjetnik za razvoj komunikacija zapravo planira potrebnu komunikacijsku opremu, a ovaj za obrambene pripreme poduzima mjere potrebne za funkcioniranje grada u ratnom stanju.

Figurant

Četvero ih je sistematizirano u Uredu za katastar, a glavni im je posao voziti službenike na terenske zadatke. Taj je ured općenito malo poseban – uz vlastitog vozača, imaju i radno mjesto domara i dostavljača, a predviđeno je i šest vlastitih spremačica. Zanimljiv je i Ured za mjesnu samoupravu – imaju sistematiziranih čak 426 radnih mjesta, odnosno njih dvostruko više nego što ih je imalo bivše Ministarstvo uprave (točnije, u Ministarstvu su bila samo 222 radna mjesta), a pročelnik mu ima 22 pomoćnika, savjetnika, zamjenika i administrativna tajnika.

Općenito, pročelnik svakog ureda u prosjeku, barem prema broju sistematiziranih radnih mjesta, okružuje se s minimalno 15-ak pomoćnika, zamjenika i savjetnika, a kad se sve to pomnoži s brojem od 29 zasebnih organizacijskih jedinica, ispada kako je sistematizacijom predviđeno više od 400 izvršitelja samo za ispomoć pročelnicima ureda, stoje impozantna brojka čak i za već opjevanu zagrebačku gradsku upravu.

Vlastiti pravilnik

Predstojnica Katedre za upravnu znanost pri zagrebačkom Pravnom fakultetu Gordana Marčetić ističe kako su posebnim zakonom i uredbom propisana opća standardna mjerila za klasifikaciju radnih mjesta u lokalnoj i područnoj samoupravi, pa tako i Gradu Zagrebu, no iako je legislativa formalno-pravno usmjerena na jačanje profesionalizacije u odnosu na stupanj obrazovanja rukovoditelja i službenika, u stvarnosti mnogi od njih i dalje ne ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme.

“Naime, po načelu lokalne autonomije svaka lokalna jedinica izrađuje vlastite Pravilnike o unutarnjem redu kojima uređuje ustrojstvo pojedinog upravnog odjela, stručne uvjete za raspored na radna mjesta, nazive i opise poslova. I tu nastaje najveći problem, osobito u velikom sustavu kao što je Grad Zagreb, u kojemu postoji mnoštvo upravnih tijela, a time i različitih pojedinačnih interesa i međusobnih veza. Pravilnike donosi gradonačelnik na prijedlog pročelnika i tko god ih je imao prilike vidjeti, u njima je mogao uočiti brojne nelogičnosti i nedosljednosti, osobito onih koji se vežu uz stupanj i vrstu obrazovanja”, kaže Marčetić te upozorava na pojavu negativne prakse po kojoj se uvjeti za radna mjesta namještaju prema ljudima, a ne prema potrebama posla.

Gradska uprava je, nastavlja, glomazna, troma i neučinkovita iz nekoliko razloga, među kojima je svakako i dugogodišnja metoda zapošljavanja službenika po babi i stričevima, a rukovodećeg osoblja prema političkim kriterijima umjesto prema stručnom i menadžerskom znanju koja su nužna za vođenje takvih kompleksnih podsustava.

Osim toga, nije bio uspostavljen efikasan sustav nadzora, a time ni individualne odgovornosti nad trošenjem novca iz gradskog proračuna, a cijeli sustav nije bio dobro postavljen ni u smislu organizacije radnih procesa i zadataka, napominje ova stručnjakinja za upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi.

Dio tog problema nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem pokušala je riješiti smanjenjem broja ureda, no Marčetić ističe kako smanjivanje broja ureda koji se samo formalno spajaju i dobivaju novi naziv – ali s istim zaposlenicima i starim načinom organizacije, ne donosi nikakvu veću korist. Smanjivanje broja uređaje mjera koja je najvidljivija pa javnost dobiva dojam da se nešto događa. Radikalna i ekonomski učinkovita mjera je smanjivanje broja zaposlenika, ali istovremeno i vrući kesten kojeg svi izbjegavaju zbog socijalne osjetljivosti, piše Jutarnji list.

Komentari