Klisović se javio iz Španskog: ‘Grad ne brine o obrazovanju, imamo v.d. pročelnika za obrazovanje koji ima kaznenu optužnicu’

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Kandidat za gradonačelnika Zagreba, SDP-ov Joško Klisović, u nedjelju je posjetio Špansko, a govorio je o stanju škola u metropoli.

“Škole koje imamo u Zagrebu svojim kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe naših sugrađana i u tom kontekstu zalažemo se u jednosmjensku nastavu. Škola iza nas radi u tri smjene i zato u našem programu imamo dio o izgradnji novih škola, 10 novih škola, od čega 5 u ovom mandatu – u Gornjoj Dubravi, Čulinec, u Prečkom, ovdje u Španskom i u Novom Zagrebu, u Blatu”, rekao je Klisović.

“Posebno ćemo poticati inkluzivnost, voditi brigu o djeci s teškoćama, onima s invaliditetom. Učinit ćemo škole bez fizičkih prepreka, kako bi omogućili da pohađaju škole i da im bude olakšan rad”, tvrdi.

“Namjeravamo graditi 10 vrtića, u narednom mandatu ćemo izgraditi pet vrtića, u koje ćemo uvesti besplatne obroke, kao i u škole. Uskladit ćemo radno vrijeme vrtića s radnim vremenom roditelja”, istaknuo je Klisović.


Tanja Đaković, profesorica matematike i fizike, kandidatkinja na listi za Gradsku skupštinu Grada Zagreba istaknula je da obrazovanje u RH mora biti jednako dostupno i jednako kvalitetno za sve one koji se žele školovati. “Grad Zagreb mora omogućiti da obrazovanje bude obuhvatnije nego do sada, počevši od vrtića do cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je uključiti što je moguće veći broj djece u sustav predškolskog obrazovanja, a s ovim kapacitetima i cijenama vrtića to nažalost nije moguće”, smatra Đaković.

“Kapaciteti osnovnih škola nisu dovoljno veliki. Nije normalno da škole rade u tri smjene. Svaka škola radi na temelju školskog kurikuluma, koji obuhvaća i izvannastavne aktivnosti i razne projekte koji ne spadaju u redovnu nastavu. Nama u Zagrebu je važno raditi na jačanju ljudskog potencijala u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja. Mogućnosti koje pruža školski kurikulum i uloga Grada Zagreba su potpuno neprepoznati. Sustav je postavljen tako da Grad može imati utjecaj, jer ga donosi školski odbor u kojem sjede ljudi imenovani od strane osnivača, odnosno Grada Zagreba”, naglasila je.

“Cilj nam je u školske kurikulume ugraditi u rad škole interes lokalne zajednice. Tu se mogu ugraditi svi oni elementi kurikuluma međupredmetnih tema, kao što su naprimjer građanski odgoj, zdravstveni odgoj, poduzetništvo, primjena tehnologija i slično. Sve su to međupredmetni kurikulumi koji su doneseni od strane države, međutim u Zagrebu se ne vodi briga na koji način će se oni uvoditi u školske kurikulume na sustavan način i na koji će se način vršiti kontrola njihove implementacije”, rekla je Đaković.

“Grad Zagreb i dalje kasni s isplatama za redovito materijalno održavanje i prehranu učenika. Zadnje isplate su izvršene za siječanj i veljaču. Važno je istaknuti i kako Grad nema pročelnika za obrazovanje i to već nekoliko godina, već ima v.d. pročelnika, zato što čovjek koji vodi obrazovanje ima kaznenu optužnicu pa ga se periodično imenuje v.d.-om. Mora postojati sustavna briga o strukovnom obrazovanju i cjeloživotnom obrazovanju, a toga u Gradu Zagrebu nema. Kampus Borongaj je projekt koji je stao i već godinama tako stoji. To je sve rezultat toga na koji način je postavljen čelni čovjek na mjesto v.d. pročelnika za obrazovanja”, zaključuje.

Komentari