Iza nas je burna godina kakvu Zagreb nikad nije vidio, i to zbog ovih sedam političkih događaja

Foto: Zagreb.info (Pixsell)

Godina na izmaku bila je poprilično turbulentna, izuzmemo li činjenicu da smo još uvijek u pandemiji i svemu što ona nosi, ne možemo se odmaknuti ni od posljedica potresa koje još uvijek predstavljaju financijski izazov vladajućima. Izdvojili smo stoga nekoliko događaja koji su obilježili zagrebačku politiku.

Smrt Milana Bandića

Nakon 20 godina vladavine glavnim gradom, 28. veljače, pod još uvijek ne razjašnjenim okolnostima, u 66. godini života preminuo je Milan Bandić. Prvotna verzija tog događaja bila je da je preminuo od posljedica srčanog udara. U cijelu priču se upleo se i DORH, a do današnjeg dana osim nagađanja i glasina još uvijek zapravo ništa točno ne znamo, ni tko je zvao hitnu, kao ni to gdje je točno preminuo.

Dolazak Tomislava Tomaševića

Svog novog vođu Zagreb je ugledao 31. svibnja ove godine kada je nakon izbora došla nova garnitura vlasti na čelu s Tomislavom Tomaševićem. Lider platforme Možemo! osvojio je gotovo dvostruko više od svog protukandidata u drugom krugu.

Među prvim potezima novog gradonačelnika bila je promjena voznog parka, pa je tako umjesto Audija A6, novi gradonačelnik skromno izabrao Renault Megane, iako mu nije strano ni sjesti na bicikl i tako doći na posao ili presicu.

U kolovozu je na red došla bolna točka, poništen je natječaj za zbrinjavanje glomaznog otpada te je gradonačelnik odlučio kako će Grad sam financirati drobilicu. Uvod je to u svojevrsnu šahovsku partiju koja se odigrala na relaciji Grad-Pripuz.

C.I.O.S. grupa je prvotno odbila raditi posao sa zagrebačkim biootpadom zbog punih kapaciteta. Pisalo se tada kako je time Pripuz Tomaševiću samo htio pokazati mišiće. Potom je posao biootpada preuzela Gradska Čistoća zajedno sa Zrinjevcem, ali kako za to nemaju odgovarajuću infrastrukturu nisu baš bili previše uspješni.

Tada je na red došao novi natječaj, a nakon njega i žalba koja je bila odbijena. U konačnici su pristigle dvije ponude, jedna austrijska i jedna od tvrtke u vlasništvu Petra Pripuza koji je bio povoljniji za 2,6 milijuna kuna.

S obzirom da je gradonačelnik skroman, ali i da posao po nikakvoj logici nije ponovno mogao pasti na Čistoću i Zrinjevac, unatoč predizbornim obećanjima koja su uključivala ključne riječi kao što su obračun, nepovoljni ugovori i bliski poduzetnici, gradonačelnik se ipak odlučio za Pripuza.

Tada su iz C.I.O.S. Grupe ponudili Tomaševiću suradnju na mjestu konzultanta za gospodarenje otpadom kad mu istekne mandat, ali su tu ponudu na kraju povukli uz obrazloženje da nije ispunio svoje predizborno obećanje o inovativnom rješenju zbrinjavanja otpada s dvije drobilice te da smatraju kako time ipak nije stručan i kompetentan.

Mjera roditelj-odgojitelj

Definitivno najveću pomutnju prouzročilo je ukidanje mjere roditelj odgojitelj, prvotno njene obustave prijave novih korisnika u rujnu, a potom i revidiranje mjere u prosincu. Tom se odlukom ograničila dobna granica kojom bi po novome u mjeri ostala djeca do sedme godine starosti, ali s drastično smanjenim iznosom od tisuću kuna. U periodu prije izglasavanja o revidiranju mjere svjedočili prosvjedima u organizaciji inicijative “Djeca su budućnost”, ali nije došlo do popuštanja. Korisnici mjere najavili su tužbe prema Gradu te nas pravi rasplet priče tek očekuje.

Prosvjedi protiv covid potvrda

Uvođenjem covid potvrda počeli su prosvjedi, prvo kao mirna okupljanja pa potom sve glasniji marševi da bi nakon toga u studenom došlo do masovnog prosvjeda koji su se prelili i na prosinac. S obzirom da prosvjedi nisu bili prijavljeni, došlo je do uhićenja pojedinaca pod sumnjom da su organizatori navedenih okupljanja/prosvjeda. Priča je stala s prihvaćanjem izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Mostov referendum

Covid potvrde dale su vjetar u leđa Mostu koji je pak odlučio krenuti na skupljanje potpisa kako bi se uveo referendum kojim bi se ukinule te iste potvrde. Naišli su tu na niz optužbi, ali i podrške, baš kako to kod nas i inače biva kada su podjele u pitanju.

Mostovci kažu da su potpise prikupili, DIP ih još nije niti zaprimio, a kamoli prebrojao, premijer kaže samo nek’ donesu pokrenut će ministra Malenicu da angažira sve koje treba, ali isto tako odmah je najavio i novi zakon o referendumu, pod pretpostavkom da više ne dođe u poziciju u kojoj se sada našao. I za ovu ćemo priču rasplet isto saznati u godini koja je pred nama.

Murali

Ostaje nam još tema murala koji su obično tu da nešto istaknu, nekoga slave, pokriju neke ružne zidove, pošalju poruku ili pak obnove sjećanje, a onda najednom umjesto boje murala koja razbija jesenje sivilo, mural postane politička tema.

Tako su krajem listopada uklonjena četiri murala s trafostanice od kojih su  dva bila posvećena Vukovaru, jedan Dinamu i jedan Slobodanu Praljku.

Navodno su građani zatražili uklanjanje murala Praljku jer im je sporno što se radi o ratnom zločincu. Onda su iz Grada rekli kako je HEP uklonio murale jer za njih nitko nije zatražio dozvolu da se ondje nacrtaju. Gradonačelnik je pojasnio da je pak došlo do zabune pri uklanjanju te da je trebao biti uklonjen jedino onaj posvećen Praljku.

Pa kad su ga uklonili, branitelji, BBB-ovci i nezadovoljni građani su se okupili i napravili novi mural. No i taj je mural na kraju prebojan te je na trafostanici u Laništu ostao samo onaj posvećen Vukovaru.

Na meti se našao i mural posvećen Zvonimiru Bobanu koji prikazuje Bobana kako na utakmici Dinamo-Zvezda udara milicajca. On je zasmetao Ivani Kekin jer kako kaže, predstavlja nasilje. Opet su se u priču uključili Boysi koji su najavili i stražu samo kako bi sačuvali mural koji i danas stoji na OŠ Savski Gaj.

(Ne)obnova od potresa

Problem obnove od potresa, odnosno njen izostanak, sedmi je politički događaj koji je obilježio godinu na izmaku, a za nadati je se da će se imenovanjem nove direktorice Fonda Snežane Penović i ovdje stvari pokrenuti s mrtve točke.

U svakom slučaju, burna politička godina kakvu Zagreb nikad nije vidio je iza nas. Neka nova bude barem malo mirnija!

Komentari