Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u srijedu su većinom glasova (28 za, 11 protiv i 5 suzdržanih) prihvatili model strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu između Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića, po kojem će Grad Zagreb sudjelovati u dokapitalizaciji Imunološkog s 110 milijuna kuna, u prvoj fazi dokapitalizacije.
Zastupnici skupštinske većine na sjednici su naglašavali da je Imunološki zavod strateška ustanova za Republiku Hrvatsku s tradicijom dugom 120 godina i da je riječ o dobrom poslu za Grad Zagreb, dok su zastupnici oporbe isticali da će Grad Zagreb, koji je u deficitu, za suvlasništvo u Imunološkom izdvojiti oko 110 milijuna kuna, iako je spašavanje Imunološkog “stvar države”.
Predsjednica Kluba gradskih zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a Sandra Švaljek ocijenila je da je spas Imunološkog isključivo u domeni države i da Zagreb nema razloga ulaziti u strukturu Imunološkog.
Švaljek: Ponašamo se kao da Grad ima 110 milijuna kuna, a RH nema
“Ponašamo se kao da Grad ima tih 110 milijuna kuna, a Republika Hrvatska ih nema”, naglasila je.
Predsjednica Kluba gradskih zastupnika BM 365 – Stranka rada i solidarnosti, Zelene liste i Narodne stranke – Reformisti Ana Stavljenić-Rukavina naglasila je pak da Grad ima obavezu i prema svojim građanima pomoći Imunološkom zavodu i da se može očekivati povrat investicije tijekom kasnijeg poslovanja tog zavoda.
Gradski zastupnik SDP-a Saša Molan ustvrdio je da je neosporno da Imunološki treba spasiti, ali sporno mu je kako to treba napraviti i koliko će to koštati.
“Ta ustanova treba pomoć države koja je odgovorna za stanje u kojem se nalazi i koja ima novaca”, rekao je te podsjetio da je gradski poračun u minusu, a država bilježi suficit proračuna.
Predsjednik Kluba gradskih zastupnika HDZ-a Drago Prgomet smatra da je ovo “zadnji čamac za spašavanje” Imunološkog zavoda jer je izgubio potrebne licence i dozvole te se njime godinama loše upravljalo.
Predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a Anka Mrak-Taritaš upitala se koji je smisao strateškog partnerstva i ulazi li to u zadatak Grada. U raspravi je navela i primjer tvrtke APIS koja je dijelom u gradskom, a dijelom u državnom vlasništvu i u kojoj ima problema oko upravljanja.
Cilj modela strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu između Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske je ostvariti javno zdravstveni interes RH i nastaviti dugu tradiciju postojanja Imunološkog zavoda – od 1893. godine.
Grad Zagreb će dokapitalizirati zavod s 110 milijuna kuna, moguće i u tranšama, kako bi se podmirile obveze prema dobavljačima od 35 milijuna kuna, pokrenula proizvodnje virusnih cjepiva na postojećim lokacijama i ugovorna proizvodnja krvnih derivata izvan pogona zavoda do izgradnje pogona na novoj lokaciji.
“Odnosi između države i grada u pogledu strateškog partnerstva te ulaska grada u vlasničku strukturu, u jednakim vlasničkim omjerima s državom, regulirani na način sadržan u modelu, a predstavljaju temelj i okvir za daljnje reguliranje međusobnih odnosa države i grada”, stoji u obrazloženju.
Svrha strateškog partnerstva je osigurati Zavodu dostatna sredstva za ulaganja u postrojenja, opremu i druge oblike imovine, uključujući potrebna unaprjeđenja poslovnih, proizvodnih, skladišnih i drugih procesa sa svrhom nastavka proizvodnje na postojećim lokacijama.
Za daljnji razvoj Imunološkog zavoda potrebno oko 300 milijuna kuna
Radi daljnjeg razvoja zavoda za koji, prema postojećim studijama, treba uložiti okvirno 300 milijuna kuna, strateški partneri će u drugoj fazi strateškog partnerstva, s ciljem osuvremenjivanja poslovanja i proizvodnje, izraditi plan ulaganja u nove proizvodne pogone sukladno ažuriranim studijama opravdanosti, obrazloženo je.
Za pokretanje proizvodnje virusnih cjepiva, u što je uključena modernizacija pogona i pratećih objekata, ali i edukacija postojećih te zapošljavanje i edukaciju novih zaposlenika odnosno za cjelovit program proizvodnje i prodaju dostatnu za samoodrživost zavoda, procijenjeni iznos je 32 milijuna kuna bez PDV- a.
Procjenjuje se kako će se 43 milijuna kuna uložiti za financiranje operativnih troškova poslovanja i radnog kapitala tijekom razdoblja izvršenja radova i modernizacije pogona i opreme, odnosno do trenutka ostvarenja adekvatnog slobodnog novčanog toka iz kojeg će zavod moći servisirati kreditne obveze i obveze po kamatama.
Vlada će prihvaćanjem tog modela Gradu Zagrebu osigurati ekskluzivnost u pregovorima i provedbi svih potrebnih radnji sa svrhom realizacije dokapitalizacije. Razdoblje ekskluziviteta trajat će 90 dana od dana potpisa modela u sklopu kojega se namjerava realizirati dokapitalizaciju, stoji u obrazloženju.
(Hina)
