DOZNAJEMO Koji kvartovi najviše koriste mjeru RO, tko stoji iza dvije ključne skupine majki i koga je podržao Pripuz

Foto: Pixsell/ Zagreb.info

Posljednjih tjedana ne jenjava javna rasprava oko ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Dio građana podržava ukidanje, dio se protivi, ali činjenica ostaje, gradonačelnik Tomašević koji je ujedno i predlagatelj izmjene, za sada ne odustaje od svoje namjere.

Umjesto rezanja gordijskog čvora, gradonačelnik je dobio vrući krumpir koji je slučajno ili namjerno potom prebacio na svoju zamjenicu, a ni ona ga nije uspjela ohladiti pa je učinak potpuno suprotan, roditelji su još više revoltirani, i sada, kako kažu, ne odustaju sve dok se ta izmjena ne povuče i tek onda mogu početi pričati o daljnjim koracima.

Polovina svih korisnika u četvrtima Sesvete, Gornja Dubrava i Pečenica-Žitnjak

No, kako bismo stekli bolji uvid u čitavu problematiku, poslužili smo se analizom koju je objavio Gradski ured za demografiju u ožujku 2020., a prikazuje presjek od 8. rujna 2016. do kraja prosinca 2019. U analizi su korišteni makrostatistički podaci Ureda za demografiju.

Iz njega je vidljivo da se najveći broj korisnika mjere nalazi u Gradskoj četvrti Sesvete (18,6 posto). Iza toga, najveća koncentracija korisnika novčane pomoći nalazi se u gradskoj četvrti Gornja Dubrava sa 14,9 posto i Peščenica – Žitnjak 10,6 posto. U sve tri gradske četvrti grada Zagreba, koncentrirana je skoro polovina svih korisnika (44,1 posto), a najmanje ih je u gradskim četvrtima: Podsljeme (2,0 posto), Donji grad (1,5 posto) i Gornji grad – Medveščak (1,3 posto).

Najviše korisnika mjere su žene, njih 88,1 posto, dok su muškarci zastupljeni s 11,9 posto.

Foto: Ured za demografiju

Porast broja djece

Iz analize je vidljivo da je došlo do povećanja broja djece koja su rođena kao drugo, treće, četvrto, peto i šesto dijete. Ono što zabrinjava jest podatak da je u padu broj prvorođene djece.

U odnosu na 2016. kada je uvedena mjera roditelj odgojitelj je porastao broj rođene djece kao treće i svako daljnje dijete za 23,8%. U promatranom razdoblju (3,4 godine) za korisnike mjere roditelj odgojitelj isplaćeno je više od 916,7 milijuna kuna.

„Ova mjera zajedno s drugim mjerama populacijske politike koje provodi Grad Zagreb bi trebala predstavljati korak za unaprjeđenje demografske i pronatalitetne politike. Učinkovitost ove mjere za sada nije moguće procijeniti s obzirom da demografske mjere ne daju brze rezultate u relativno kratkom vremenu. Međutim, ono što se može uočiti je da je primjenom ove mjere porastao broj drugorođene, trećerođene djece i djece višeg reda rođenja, što u konačnici rezultira povećanjem ukupnog broja rođene djece. Popravi li se u bližoj budućnosti stanje na tržištu rada, za pretpostaviti je da će mnogi korisnici ovu mjeru zamijeniti bolje plaćenim radnim mjestima,“ stoji u analizi umjesto zaključka.

Kako je nastala mjera?

Prvotna vizija bivšeg gradonačelnika Bandića bila je ta da se uvođenjem mjere smanji pritisak na vrtiće. Računica je jasna. Grad sufinancira jedno dijete s 1900 kuna mjesečno. Ostatak plaća roditelj. Obitelj koja ima troje djece grad košta 5 700 kuna što je veće od neto iznosa od 4 850 kuna kojeg dobivaju roditelji odgojitelji.

Iako se bivšem gradonačelniku spočitavalo da je mjera rađena isključivo populistički kako bi njome osvojio glasove određenog dijela građana, ostaje činjenica da grad Zagreb u međuvremenu, dakle od uvođenja mjere do danas, nije izgradio potrebne vrtiće kako bi zbrinuo novih 6 tisuća djece koja se trenutno nalaze u mjeri roditelj odgojitelj.

„Tu smo napravili nekoliko bitnih koraka: jedan je vidljiv iz proračuna za 2022. godinu, 52 milijuna kuna izdvojeno je za izgradnju novih vrtića. Vrtići ne nastaju u nekoliko mjeseci, zato je i druga kompenzacijska mjera u proračunu, od 15 milijuna kuna, koja će biti usmjerena na one gradske četvrti gdje znamo da će biti najveći pritisak, kako bi postojeći vrtići proširili kapacitete kroz najam i zapošljavanje odgajatelja”, kazala je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika.

Borba na dva fronta

Protiv ukidanja mjere na dva fronta se bune dvije odvojene skupine roditelja-odgojitelja s istim ciljem – formalna udruga HURO i neformalna Inicijativa ”Djeca su budućnost”.

Budući da u medijima i javnosti vlada određena konfuzija oko ”nositelja” i glasnogovornika prosvjeda, u nastavku teksta pojašnjavamo tko je tko i što su njihovi zahtjevi.

Tko je HURO?

Hrvatska udruga roditelji odgojitelji nastala je 2017. s ciljem okupljanja korisnika mjere roditelj odgojitelj kako bi zajednički rješavali bitne stvari. Željeli su da čitava priča oko mjere dobije pravni okvir. Također, zalažu se za demografski učinak u svim krajevima Hrvatske, a ne samo u Zagrebu. O aktualnoj situaciji smo porazgovarali s Ana Marijom Berbić Lacko, predsjednicom HURO-a.

„Mi smo za to da se izradi analiza koju moraju potpisati demografi, ginekolozi i socijalni pedagozi. Da se onda vidi koji su daljnji koraci jer postojeću analizu su radili političari. Zalažemo se da struka kaže svoje,“ obrazložila je Berbić Lacko.

HURO je 16. studenoga bio na sastanku na kojemu su se razočarali jer su očekivali da će ih primiti gradonačelnik, a ne njegova zamjenica, jer kako kaže naša sugovornica, on je i predlagatelj ove izmjene i tematika je jako važna da ne bi sam gradonačelnik prisustvovao sastanku.

Traže sastanak s Tomaševićem

Kako na prošlom sastanku nisu dobili rješenje, zatražili su novi sastanak za ovaj tjedan, ali pod uvjetom da na njemu sudjeluje i gradonačelnik. Do zaključenja ovog članka odgovor još nisu dobili.

HURO nije organizirao prosvjede, ali su bili prisutni na njima.

“Podržavamo sve akcije koje idu u istom smjeru u korist korisnika mjere“ obrazložila je predsjednica Udruge.

Ono na što iz Udruge upozoravaju jesu tri ključne stvari. Prva se odnosi na iseljavanje. Smatraju da je zahvaljujući mjeri veliki dio obitelji ostao u Zagrebu, a nisu pošli za ostatkom iseljeničkog vala koji je pogodio Hrvatsku jer im je mjera nudila neku sigurnost. Većina korisnika ima srednju stručnu spremu koja je suficitarna i kako smatra Berbić Lacko to su idealni kandidati za iseljavanje u Njemačku dođe li do ukidanja mjere.

Kao drugi problem ističu broj vrtića. „Čak i da izgrade vrtiće u tom kratkom roku, ostaje problem odgojitelja kojih nema dovoljno i koji su već sada preopterećeni, a u pitanju je minimalno 6 tisuća djece do 6 godina koji su u periodu kada bi trebali pohađati vrtić.

Treći problem vide u tržištu rada za kojeg nam predsjednica navodi kako je dovoljno pogođeno posljedicama pandemije i potresa i smatra da bi izlazak velikog broja korisnika na tržište rada u jednom trenutku moglo stvoriti kolaps za sve.

”Oni ostavljaju mjeru do sedme godine i tu je riječ od oko 3000 djece koji bi trebali dobiti 1000 kuna što je za roditelje ravno ukidanju”, pojašnjavaju u HURO.

Foto: Ana Marija Berbić Lacko

Neka sebi smanje plaću pa će uštedjeti

„U toj  mjeri imate roditelje koji su samohrani, roditelje koji imaju kredite i oni su jednostavno prisiljeni izaći iz ove mjere i otići na tržište rada ili pak sreću potražiti negdje vani. S druge strane imate političare koji im tu mjeru žele oduzeti, a i oni zapravo trebaju poraditi na drugim politikama, trebaju vidjeti gdje mogu rezati, a ako treba mi ćemo im pomoći, za prijedlog neka režu na svojim plaćama“ zaključila je Ana Marija Berbić Lacko.

Tko je Inicijativa „Djeca su budućnost“?

Inicijativu „Djeca su budućnost“ pokrenule su mame okupljene u Facebook grupi “Majke odgojiteljice“. Druže se od 2016. kada je pokrenuta mjera, a svoju su prvu pravu akciju imale kada su se izborili da naknada ne sjeda na ovršene račune.

Vrlo su aktivne, u stalnoj su međusobnoj komunikaciji i za razliku od HURO-a koji se bazira ponajviše na pravnim pitanjima, majke odgojiteljice su svojevrsna logistika čitave ove organizacije. Glasnije su i prisutnije u medijima.

U udruženim timovima nazivaju zagrebačke vlastodršce, uključujući i one u gradskim firmama. Pojavljuju se na gradonačelnikovim događanjima, a zadnji takav bio je na Trnju kad su mu u akciji „Zasadi stablo ne budi panj“ donijele jedno stablo, koje je on i posadio te su se zajedno  s njim primile lopate.

Razgovarali smo s Ljiljanom Dragić, jednom od poznatijih lica prosvjeda, administratoricom grupe „Majke odgojiteljice“ i članicom inicijative “Djeca su budućnost”.

Potvrdila nam je da će se sutra održati novi prosvjed u 12 sati ispred zgrade Gradskog poglavarstva. Poručila je i da će biti još glasniji i da neće odustati sve dok ne ostvare svoj cilj – povlačenje izmjene mjere.

Foto: Zagreb.info/ Ljiljana Dragić

Osim prosvjeda sutra, najavljen je i prosvjed u subotu u 17 sati.

Dragić poručuje kako je zadovoljna dosadašnjim odazivom, ali da je prosvjed majki s djecom izuzetno teško organizirati i uskladiti jer su u pitanju mala djeca koja imaju svoje potrebe, uvijek je netko odsutan.

Potpora i od Pripuza

Osim što su vrlo aktivne u traženju svojih prava, majke odgojiteljice sve više dolaze i do potpore poznatih. Podsjetimo, udruga U ime obitelji Željke Markić uputila je poziv gradonačelniku da odustane od Odluke Grada Zagreba kojom praktički ukida mjeru roditelj odgojitelj. Od političara su potporu pružili Mostovci, Mislav Herman, predsjednik zagrebačkog HDZ-a, zatim Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, ali i poduzetnik Petar Pripuz, čiju korespondenciju smo dobili na raspolaganje:

Foto: Zagreb.info
Foto: Zagreb.info

Komentari