Utrka se zaoštrava, Zagrepčani više ne znaju tko je tu gori, a tko doli je, no najnovija anketa pokazuje kako je Tomislav Tomašević, kandidat političke platforme Možemo!, s 39,6 posto potpore favorit u utrci za čelno mjesto Zagreba.
Iznenađenje je drugo mjesto na kojem se s potporom od 16,6 posto našla bliska suradnica pokojnog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, kandidatkinja za gradonačelnicu stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti.
Rezultati su to istraživanja koje je na uzorku od 800 ispitanika u razdoblju od 14. do 16. travnja provela agencija Ipsos. Istraživanje je naručio tim Jelene Pavičić Vukičević preko agencije Manjgura komunikacijskog stručnjaka i analitičara Krešimira Macana.
Prema tim rezultatima, na trećem se mjestu nalazi Miroslav Škoro kojeg podržava 9,6 posto ispitanika, dok je na četvrtom HDZ-ov kandidat Davor Filipović s potporom od 7,6 posto.
Slijedi ga kandidat SDP-a Joško Klisović koji je u istraživanju dobio 6,5 posto potpore, dok je šesta Vesna Škare Ožbolt s potporom od 5,7 posto. Kandidat Mosta Zvonimir Troskot sedmi je na listi i podržava ga 5 posto ispitanika.
Slijedi ga Davor Nađi iz Fokusa kojemu istraživanje daje 3,7 posto, a deveta je Anka Mrak Taritaš iz Glasa s potporom od 3 posto. Mirando Mrsić iz Demokrata, koji će biti kandidat za zamjenika Anki Mrak Taritaš, što je objavio sredinom tjedna, dobio je 0,3 posto, a ostali kandidati 0,2 posto. Neodlučnih je 2,2 posto.
Ne daju svi testovi iste rezultate
Prema istraživanju Ipsosa, Tomašević i Pavičić Vukičević bez problema bi ušli u drugi krug da se ovog trenutka održavaju lokalni izbori. Istraživanje koje je za N1 provela agencija Masmi od 8. do 12. travnja, istom metodom, telefonski te također na uzorku od 800 ispitanika, daje drugačije rezultate, pogotovo kad je u pitanju druga pozicija na listi.
I prema rezultatima agencije Masmi Tomašević je favorit, i to s potporom od 37,2 posto, ali je gužva u borbi za drugo mjesto za koje se, prema njihovim rezultatima, bore HDZ-ov kandidat Davor Filipović, koji je dobio 13,4 posto, i Vesna Škare Ožbolt koju je podržalo 10,1 posto ispitanika.
Slijede ih Miroslav Škoro sa 7,7 posto i Joško Klisović sa 7,6 posto, dok je Pavičić Vukičević tek na šestoj poziciji s potporom od 6,5 posto. Mostov Troskot i u istraživanju Masmija ima 5 posto. Usporede li se ovi rezultati, vidljivo je da većina kandidata ima slične postotke u oba istraživanja, a jedino veliko odstupanje predstavlja pozicija Pavičić Vukičević koja u jednoj anketi dobiva 6,5, a drugoj čak 16,6 posto.
‘Nije tu ništa čudno’
Krešimir Macan, preko čije je agencije ovo istraživanje naručeno, kaže da ga ovaj rezultat nimalo ne iznenađuje.
“Jelena Pavičić Vukičević nazvala me nakon što sam u više svojih analiza komentirao kako samo ona i Vesna Škare Ožbolt mogu promijeniti tijek izbora jer jedino njih dvije imaju potencijal rasta. Nakon toga su naručili istraživanje od Ipsosa čiji su rezultati i pokazali da Pavičić Vukičević može izazvati “poremećaj” u Zagrebu” kaže Macan koji će kandidatkinji stranke BM365 raditi i strategiju za izbore.
Uspoređujući istraživanje Ipsosa i agencije Masmi, Macan ističe kako je bio zatečen istraživanjem za N1.
“Treba vidjeti hoće li sljedeće istraživanje potvrditi ove podatke. Ako se taj trend nastavi, a Pavičić Vukičević može privući birače i centra i ljevice i desnice, i ona uđe u drugi krug, onda je sve otvoreno”, smatra.
Nije sve tako sivo?
Dodaje kako ne treba zaboraviti četrdesetak posto birača iz prijašnjih istraživanja koji su se izjašnjavali da je stanje u Zagrebu dobro te nisu bili skloni promjenama.
“To su sve potencijalni birači Jelene Pavičić Vukičević. A hoće li to biti dovoljno za preokret, vidjet ćemo”, zaključuje Macan.
O ovim dvjema anketama progovorili su i stručnjaci koji se bave istraživanjima. Jedan od njih za Jutarnji kaže kako kod anketa koje su rađene u približno isto vrijeme, istom metodom te koje imaju dovoljnu veličinu uzorka, u pravilu ne bi trebalo biti većih odstupanja.
“Ovakav rezultat mi je neuobičajen i neočekivan, posebno jer nije bilo nekog posebnog događaja, političkog ponašanja ili afere koji bi mogli dovesti do promjene rejtinga. No, ono oko čega može nastati problem jest struktura uzorka. Ako uzorak nije reprezentativan u obje ankete, može doći do većeg odstupanja”, utvrdio je.
