Brat Milijana Brkića otvorio je niz tvrtki za jednu kunu i zahvaljujući njima došao do atraktivnih lokacija i poslovnih prostora u Zagrebu

541
Davor Puklavec/PIXSELL / Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Osim što hrvatska javnost ovih dana ne prestaje brujati o aferi HDZ-ova Milijana Brkića na suđenju koje je prilično atraktivno javnosti pojavio se njegov brat Jozo Brkić. Riječ je naime o sudskom procesu za nezakonito plasiranje više od 280 milijuna kuna iz Karlovačke banke, a Jozo Brkić na sudu je bio u svojstvu svjedoka te se te prigode prisjetio da ga je brat Milijan Brkić, koji je u to vrijeme bio visoko pozicionirani dužnosnik SOA-e pozvao da se pridruži u Opatovina projekt, tvrtku iza koje je stajao optuženi Petar Šola.

Podsjetimo, za nezakonistosti u Karlovačkoj banci sudi se Mariji Šoli, koja je navodno povezala sinove Sandija, Petra i Tomislava te ostale optužene s namjerom da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit, pri čemu su bankovna sredstva rabili za financiranje vlastitih projekata, među kojima i Opatovina projekt, piše Dnevno.

Brat mi je rekao da bih za papire trebao dati oko 1400 kuna i osnovati tvrtku. Meni to tada nije bilo zgodno pa sam ga pitao zašto je on ne bi osnovao. Milijan mi je objasnio da je to njemu nezgodno zbog funkcija koje obnaša pa sam predložio da se firma osnuje na ime moje nevjeste, Milijanove supruge Karmen, istaknuo je Brkić na sudu dodajući i da je bio spreman investirati dva, do tri milijuna s još nekim investitorima, ali od te ideje je odustao zbog recesije, no zarada je prema njeogovim riječima trebala biti veća nego u Australiji, gdje je prije živio.

Inače, zanimljiva se imena spominju u kontekstu ove priče, uz poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu niza tvrtki i njene sinove, od kojih je najpoznatije ime Sandija, bivšeg šefa Uprave Karlovačke banke i predsjednika Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom u ovom slučaju obuhvačeni su poduzetnik Drago Brekalo, potom nekadašnja članica Uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, nekadašnji direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, nekadašnji šef uprave Dalekovoda Luka Miličić te neurokirurg Josip Paladino. U ovu priču involvirana je i Brkićeva supruga, i tu o doba kada je on bio pomoćnik ravnatelja SOA-e, a o njenoj roli počelo se progovarati nešto prije otvaranje istrage u tome slučaju. Uz Brkićevu suprugu, osnivački udjel od 1400 kuna navodno je prema napisima u djelu medija dala i supruga pomoćnika ravnatelja za pravne materijalne i kadrovsko-financijske poslove Josipa Jurčevića, a Petar Šola uložio je 15 tisuća lkuna, dok je Brekalo dao sega 2000.kuna.

Naklon što je Opatovina projekt došla do milijunskog bankovnog zajma supruge tadašnjeg pomoćnika ravnatelja SOA-e navodno su svoj udio prodale Šoli, a Brkić je kasnije tvrdio kako je njegova supruga kratko ušla u vlasničku strukturu budući da mu je brat bio u Australiji. Inače, Brkićev brat, povratnih iz Australije prije nekoliko mjeseci punio je medijske stupce zbog zanimljivog biznisa. Naime, brat Jozo otvorio je niz tvrtki za jednu kunu te zahvaljujući njima došao do atraktivnih lokacija i poslovnih prostora u Zagrebu, i to po više nego atraktivnim cijenama. Brkić je tako u vrlo kratkom roku osnovao 11 tvrtki, a od ranije je imao osam tvrtki, pa se stoga nametnulo pitanje što će mu toliko firmi te odakle mu uopće početni kapital. Nije bilo jasno niti što točno s njima namjerava raditi, a dio javnosti upitao se i što točno radi Trgovački sud koji ne propitkuje razloge novootvorenih poduzeća iza kojih stoji samo Jozo Brkić.

Većina osnovanih tvrtki su j.d.o.o., koje se otvaraju sa svega deset kuna početnog kapitala pa su se mnogi zapitali radi li se tek o paravanu za neki veći i ozbiljniji posao. najniži nominalni iznos poslovnog udjela iznosi jednu kunu, a aktivnosti tih poduzeća čiji je vlasnik Jozo Brkić svode se uglavnom na to da se javljaju na natječaje za poslovne prostore Grada Zagreba. Brkić je prema posljednjih dostupnim informacijama u najam dobio devet poslovnih prostora, a riječ je uglavnom o atraktivnim lokacijama u središtu Zagreba. Prema podacima s Fine, Brkićev brat Jozo u ožujku 2017.hofine osnovao je tvrtke: Mr. Joseph’s za gospodu j.d.o.o., Brko projekt j.d.o.o., Imposant  j.d.o.o., Mulj promet j.d.o.o., Twist promet j.d.o.o., te Brko usluge j.d.o.o. Sve su one, samo nekoliko tjedana nakon osnivanja, dobivale poslovne prostore na natječajima.

Temeljem raspisanih natječaja Grada Zagreba, tvrtka Brko project, dobila je od Grada Zagreba, 18. listopada prošle godine, poslovni prostor u Vlaškoj 25, od 63,68 kvadrata, uz mjesečnu zakupninu od 8100 kuna, plus PDV. Od šest prijavljenih tvrtki na natječaj, dvije su bile Brkićeve, iako njegova ponuda nije bila najpovoljnija. Naime, tvrtka IN Kapital iz Sesveta, koja je do tada imala najam tog prostora, ponudila je 10.150 kuna, no, kako piše u zapisniku, predstavnik te tvrtke nije se pojavio na potpisivanju ugovora o najmu.

Na samom Jelačićevom placu dobio je 114 kvadrata poslovnog prostora za obavljanje djelatnosti prodaje, pripreme i usluživanja hrane i pića, a svakako je zanimljivo kako je Brkić bio jedini ponuđač na natječaju za spomenuti prostor. Istodobno, dodijeljen mu je prostor i u ulici Pavla Hatza 25, za obavljanje usluge njege lica i tijela. Prostor u Berislavićevoj 4, od 114 kvadrata namjenjen je ugostiteljskim djelatnostima, a i on je dodijeljen Jozi Brkiću, odnosno njegovim tvrtkama.

Brkić je u najam uzeo i 83 kvadrata gradskog prostora u Frankopanskoj, kojega navodno namjerava iznajmljivati za dnevni najam. Tvrtka Mr Joseph također u Brkićevom vlasništvu domogla se prostora u Paromlinskoj cesti, a riječ je o 30-ak kvadrata prostora. Mediji su svojedobno pisali o 19 tvrtki u vlasništvu Brkićeva brata, no svakako valja znati kako je Brkićev  brat sasvim solidno politički povezan pa tako kvalitetne odnose njeguje i sa predsjednicom Kolindom Grrabar-Kitarević s kojom ju je povezao Mate Radeljić. U Australiji iz koje se nedavno vratio Brkić se bavio organiziranjem koncerata, a svojedobno je upravo on ondje dočekivao i hrvatsku predsjednicu.



Komentari