Most nazavisnih ne smatra da je sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu loš. Prema njima on uopće ne postoji. Povod podužoj objavi na njihovim stranicama je prošlotjedni požar na odlagalištu u Jakuševcu što je, kako pišu, slučaj trovanja Zagrepčana.
Ovaj je slučaj posebno komentirao Ratko Bedeković, vijećnik Mosta u zagrebačkoj gradskoj četvrti Novi Zagreb – Istok i predsjednik Udruge zaštite okoliša Jakuševec.
U požaru koji se dogodio u noći s 24. na 25. srpnja gorio je nerazvrstani glomazni otpad na reciklažnom dvorištu u Jakuševcu, a Bedeković je bio jedan od prvih koji se tamo pojavio, pišu.
“Odmah sam nazvao svoje najbliže suradnike iz Udruge i biciklima smo se zaputili do nasipa odnosno ulaza na odlagalište. Došavši na nasip gdje je bilo mnoštvo civila, ali i djece, uočio sam brojne nepravilnosti i totalni nered.
U prostor odlagališta ulazila su djeca te mobitelima snimala požar iz neposredne blizine. Policijska vozila koja su u međuvremenu pristigla ušla su u prostor odlagališta i promatrala požar. Brojna civilna vozila koja su se iz smjera Zagreba kretala Sajmišnom cestom u pravcu Mičevca i Velike Gorice zastajkivala su kod ulaza i ljudi su mobitelima snimali požar iz automobila. Kako su gotovo svakih par minuta pristizale cisterne s vodom, ti osobni automobili otežavali su im ulaz na odlagalište i požarište. Vidjevši sve odlučio sam se spustiti do ulaza na odlagalište gdje sam zatekao zamjenicu voditeljice Podružnice ZGOS te sam joj rekao kako bi trebalo nazvati na glavne tv-kuće da puste upozorenje građanima da zatvore prozore jer postoji mogućnost da u dimu uz ostale štetne kemijske spojeve ima i dioksina i furana”, rekao je Bedeković.
Komentrao je i spremnost samog grada na ovakve situacije.
“Pokazalo se da Grad Zagreb nije uopće spreman za ovakve situacije te je u organizacijskom smislu izvjesno vrijeme vladala potpuna anarhija. Vatrogasci su se snalazili kako su znali i umjeli i na tome im zaista treba odati priznanje. Bojim se i pomisliti što bi bilo da je kojim slučajem trebalo evakuirati stanovništvo. Ured za hitne situacije svakako je potreban Gradu Zagrebu, ali taj ured treba biti koordinator, a ne pasivni promatrač. Stoga smatram da sustav civilne zaštite u Gradu Zagrebu treba reformirati iz korijena i postaviti jasna pravila.”
bedeković smatra da djelatnici Zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” nisu proveli adekvatno mjerenje kvalitete zraka neposredno nakon požara.
“Mjerenja koja su obavili djelatnici NZJZ “Andrija Štampar” treba uzeti s rezervom. Prvo, oni mjere samo određene parametre, ali ne mjere ono najbitnije. U situaciji kad gori golema količina glomaznog otpada u kojem je uz stari drveni namještaj bili i plastike, ali i brojnih drugih vrsta otpada, tvrditi da nije bili štetnih emisija je u najmanju ruku opasno po građane. Koliko je meni poznato NZJZ ne mjeri dioksine i furane, koji su kancerogeni spojevi najgore vrste koje je čovjek proizveo. Stari drveni namještaj proizveden je pomoću ljepila, aditiva i boja. Ti kemijski spojevi prilikom sagorijevanja sigurno ne proizvode skupe parfeme već su izuzetno opasni po ljudsko zdravlje.
Izražavam sumnju u rezultate mjerenja koje provodi NZJZ “Andrija Štampar” iz jednostavnog razloga jer ih financira Grad Zagreb, a ravnatelj Zavoda je nekadašnji pročelnik za zdravstvo Zvonimir Šostar.”
Objasnio je i kakav je zagrebački sustav gospodarenja otpadom te koji mu je najveći nedostatak.
“Zagrebački sustav gospodarenja otpadom je pojam koji u praksi zapravo ne postoji. Sve se radi stihijski i bez pravog plana i programa.
Plan gospodarenja otpadom je mrtvo slovo na papiru, donesen zato što se, eto, po zakonu, mora donijeti. Punih 18 godina moja Udruga nudi gradu Zagrebu sustav odvojenog prikupljanja otpada, ali grad Zagreb za to nema sluha. A sam nije u stanju riješiti problem.
Oni očito misle da naš kolega prof. dr. Slaven Dobrović i prof. dr. Stanko Uršić nisu dovoljno kompetentni rješavati taj problem. Rješavaju ga “stručnjaci opće prakse” a rezultate imamo prilike gledati zadnjih 25 godina. Naravno, oni koji su preživjeli.
Ključni problem gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu jest nepostojanje cjelovitog i organiziranog sustava. A razraditi takav sustav mogu samo istinski stručnjaci, a ne osobe koje bi vjerojatno pristale voziti i svemirski brod iako su ga dotad samo vidjele na televiziji. Osim toga, kod nas ne treba “izmišljati toplu vodu”, već samo treba primijeniti iskustva onih koji su problem otpada davno riješili na najbolji mogući način. Ako je Ljubljana mogla riješiti problem otpada u svega nekoliko godina, ne vidim razlog zašto ne bismo mogli i mi”, rekao je Bedeković.
Osvrnuo se i na problem gomilanja smeća na deponijima.
“Ono što je bitno napomenuti na kraju jest činjenica da na zagrebačkom brdu smeća ima sve manje mjesta. I da će ga svaki danom biti sve manje. Gradske strukture očito su toga svjesne te se u posljednja dva tjedna otpad dovozi na brdo koje je “sanirano”. Gornji gabariti visine odlagališta bili su 50 metara. Sada se tih 50 metara diže za otprilike novih 10 metara. Po kojem propisu? Dokle, gospodo? Ispada da im je samo nebo je granica. Ali, ako se ovako nastavi za koju godinu Grad Zagreb će u postupku javne nabave morati potražiti transportne helikoptere jer kamioni neće moći toliko visoko dovoziti otpad.
Grad Zagreb planira otpad dovoziti na odlagalište u Jakuševcu do 2029. godine. Realno, mjesta ima za otprilike još 5 godina. Što je alternativa kad na Jakuševec neće stati više ni igla. Trg bana Jelačića, hipodrom, Maksimir? Kvartovska odlagališta? Razmislite, pet godina će protutnjati.”
