Na rasporedu sabora u srijedu, ističe se rasprava oko konačnog prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju (JMBG-u).
Zakon o matičnom broju prestao je važiti 1. siječnja te se time prestaju određivati matični brojevi građana.
“Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam”, navodi Zakon.
Dodaje se i kako se OIB ne može dodijeliti osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008. godine i onima koji su stradali ili nestali tijekom Domovisnkog rata niti članovima obitelji tih obitelji koji su preminuli prije dolaska zakona o OIB-u.
No, kako je rekao Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, Žarko Katić, matični broj se više neće tražiti ni u službenim evidencijama niti u privatnom sektoru (primjerice bankama), kako je na snazi zakon o OIB-u jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.
“Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije”, naveo je Katić tijekom saborske rasprave nakon što je Damir Bajs (NL) pitao ima li itko pravo tražiti JMBG.
Katić je svejedno naveo kako se matični brojevi građane će brisati iz postojećih evidencija ali će se koristi za povezivanje i razmjenu podataka jedino onda kada se povezivanje podataka ne može obaviti s OIB-om, a podsjetio je i da je zakon o OIB-u na snagu stupio prvog siječnja 2009. godine. .
Međutim, Davor Dretar (DP), upozorio je kako u nekim bankama, kada građani žele otvoriti tekući račun, svejedno moraju dati svoj JMBG.
Ipak, zastupnici su tijekom rasprave podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, uz upozorenja kako razna tijela zasnovana po matičnom broju i dalje imaju veliki broj evidencija.
Dekodiranje isteklog broja
Inače, JMBG je imao 13 znamenki kojima su se kodirali datum i regija rođenja, redni broj i spol. Tako je datum rođenja zauzeo prvih sedam znamenki, potom dvije za regiju, iduće tri za spol i redni broj dok je posljednja, 13. znamenja bila kontrolni broj.
U Hrvatskoj je JMBG uveden još u vrijeme nekadašnje Jugoslavije, 1976. godine te se dodjeljivao prvo po mjestu stanovanja a zatim po mjestu rođenja.
OIB (odnosno, osobni identifikacijski broj), uveden je 2009. godine kako bi zamijenio JMBG. Međutim od tada pa do sada, na snazi je bilo prijelazno razdoblje s obje brojke u upotrebi.
OIB se ipak naposljetku počeo isključivo koristiti i tijekom prijelaznog razdoblja, ali JMBG se nastavio izdavati radi koordinacije podataka među državnim registrima.
