Gost emisije Novog dana na N1 televiziji, bio je demograf s Hrvatskih studija Stjepan Šterc, koji je komentirao postojeći izborni zakon i izborne jedinice.
Otkrio je kako je i sam sudjelovao u stvaranju izbornih jedinica, a sve, naveo je, kako bi pobijedio HDZ koji je to naručio.
U svemu tome, najviše je stradao Zagreb, zbog neobične podjele grada u izbornim jedinicama.
“To se zove naštimavanje da se dobije izbore. Zagreb se morao podijeliti da bismo zadovoljili sve parametre. Narudžba je bila podijeliti Zagreb, puno je spornog, ali veći je problem da po jedinicama izbor pojedinog kandidata ne odgovara potencijalu stanovništva na tom prostoru, a svi zastupnici bi trebali zatupati nacionalnu koncepciju”, objasnio je Šterc.
Svemu su kumovala istraživanja javnog mnijenja.
“1999. ankete su pokazale da će vodeća stranka izgubiti izbore, trebalo je nešto napraviti. Do mene su došli predstavnici Ureda predsjednika… prihvatili smo to uz uvjet da se formira 10 izbornih jedinica… Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih 10 izbornih jedinica s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio”, prisjetio se Šterc za N1.
Dodaje i kako su prije gubitka tih izbora, proveli anketu koja je također upućivala na gubitak vlasti.
Šterc i studenti napravili su analizu te je, kako je rekao, predložio radikalan potez zbog kojeg je bio napadnut.
“Da se pred izbore nekoliko mjeseci smjeni Vlada i da se biračkom tijelu ponudi nova koncepcija izvršne vlasti. Optužili su me kasnije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, to su ozbiljne analize. Po tim izbornim jedinicama vodeće stranke su i dobivale i gubile izbore i kasnije nije bilo želje za promjenom”, obznanio je Šterc svoj tadašnji prijedlog i reakcija onih koji su ga čuli za N1.
Dodao je i kako su odstupanja oko izbornih jedinica bila oko šest ili sedam posto.
Kako su i jedni i drugi dobivali u gubli na izborima, Šterc smatra kako nije bilo želje za promijenom, iako su ta odstupanja ilegalna.
“Zakon dozvoljava pet posto razlike među izbornim jedinicama u broju glasača, a imali smo 15% razlike, to je nevjerojatno. Reakcije nije bilo. Tvrdio sam nekoliko puta da su ovi izbori van zakona i Ustava, da se mora korigirati, ali nije bilo volje i želje za tim. Radi se o egzaktnim stvarima i izračunima na osnovu Popisa stanovništva, a odstupanja svakog moraju zabrinuti. To je ta slika Hrvatske i jedan od razloga pozicije Hrvatske na europskom dnu, neuređenosti društva i odlaska mladih iz Hrvatske”, upozorio je Šterc na N1.
Nakon umiješanosti u promjene izbornih jedinica krajem devedesetih, demograf je za N1 iznio novi prijedlog i to sa 8 izbornih jedinica sa sto zastupnika u Saboru, po principu 6 plus 2 (za manjinsku populaciju i iseljeništvo).
“Ovaj koncept je rađen na osnovu koncepta regionalne podjele Hrvatske. Regionalna podjela ne bi značila opasnost za Hrvatsku, temeljena je na prostornim parametrima. Posložili smo regionalnu logiku gdje će broj zastupnika ovisiti o ukupnom potencijalu prostora da se stavi u razvojnu funkciju. Promjena bi donijela uređeniji izborni sustav, uređenije društvo u kasnijoj fazi i podigla bi razinu demokracije u Hrvatskoj. Birači bi mogli birati i osobe na listama”, pojasnio je Šterc na N1 svoj prijedlog.
