Više od 2500 djece ispisano je iz zagrebačkih vrtića u razdoblju od 1. rujna 2016. do kraja 2018. godine zbog odluke roditelja da prihvate status roditelja odgojitelja i novčanu pomoć Grada Zagreba u iznosu od oko 4000 kuna mjesečno, doznaje Jutarnji list.
Kako bi roditelji troje i više djece, od kojih najmlađe još nije krenulo u školu, zadovoljili uvjete, dijete ne smije biti upisano u redovni program predškolskog odgoja i obrazovanja jer je gradskoj upravi jednostavno preskupo sufinancirati djetetu vrtić i plaćati majci da ostane s djetetom doma. Stručnjaci su odmah upozorili da bi takav propis mogao dovesti do velikog broja ispisa djece iz vrtića, koji ima daleko važniju ulogu od običnog čuvanja. Međutim, nisu očekivali da će se raditi o tako velikom broju: iz vrtića je u proteklom razdoblju ispisivano troje djece dnevno!
Kako piše Jutarnji, ispisano je čak 2528 djece, no tu brojku nisu im potvrdili ni Gradski ured za obrazovanje ni Gradski ured za demografiju.
Rezultat popularne zagrebačke mjere – koju koristi više od 4000 roditelja, većinom majke – potpuno je kontradiktoran s javnom proklamacijom države o potrebi uključenja minimalno 33 posto djece jasličke dobi i 90 posto djece vrtićke dobi u programe ranog i predškolskog odgoja. Hrvatska je, naime, po obuhvatu djece predškolskim odgojem pri dnu europskih ljestvica – u vrtić ide 55 posto trogodišnjaka, za razliku od prosjeka EU koji se kreće oko 80 posto – zbog čega je jedna od smjernica obrazovne politike, usklađena s barcelonskim ciljevima, povisiti stopu upisa.
Rano je govoriti o stvarnim učincima mjere roditelja odgojitelja u Hrvatskoj, smatra Ivana Dobrotić, članica radne skupine za izradu Nacionalne demografske strategije, sociologinja koja trenutno boravi na Sveučilištu Oxford. No, iz iskustva drugih zemalja koje su imale mjeru sličnog karaktera – iako ni približno toliko izdašnu u trajanju i visini naknade – i rezultata njihovih evaluacijskih studija, može se očekivati da će mjera dugoročno sa sobom donijeti brojne negativne učinke, ponajprije za djecu koja su zakinuta za mogućnost sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i dobiti koje im ono nosi.
Pritom ju ne iznenađuje da je u hrvatskom kontekstu prilično visoke stope siromaštva i loših uvjeta na tržištu rada, gdje su roditelji male djece, a posebice žene, višestruko diskriminirani i teško ostvaruju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, takva mjera privlačna.
Unatoč problematičnosti mjere, stručnjaci su uvjereni da Grad od nje neće lako odustati, prije svega zato što ona gradskoj vlasti donosi političke poene.
“Roditelji korisnici mjere dobili su od Grada pogodnost, oni su njome zadovoljni jer im je ugodna, zbog čega je velika vjerojatnost da će uzvratiti zahvalnost u političkom smislu. Ovo je velika stvar i fina beneficija za kućanstvo koja će, moguće, imati učinak političke zahvalnosti, što paralelno otežava promjenu odluke – pojašnjava sociolog Dragan Bagić.
Na upit razmišlja li se o reviziji mjere, pročelnica Gradskog ureda za demografiju Mila Jelavić odgovara da je ova mjera, zajedno s drugima koje provodi Grad Zagreb, trebala predstavljati korak za unapređenje demografije i pronatalitetne politike.
Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić odgovara, pak, kako će u Zagrebu programima predškolskog odgoja i obrazovanja u pedagoškoj godini 2019./2020. biti obuhvaćeno više od 93 posto ukupnog broja djece u dobi od godinu dana do polaska u osnovnu školu, “čime se Grad kroz kvalitetno i sustavno strateško planiranje usuglasio s predviđenim strategijama i smjernicama”.
