Zagreb ovako nešto ne pamti: U 8:30 jauci, krici i lom na strmoj cesti za Mirogoj

Screenshot: HRT

Bio je to dan prije Svih Svetih i premda je jutro počelo kao i svako drugo, samo nekoliko sati kasnije pretvorilo se u jedno od najkobnijih u povijesti Zagreba. Taj je datum, 31. listopada 1954. godine danas zapamćen kao dan kada se dogodila jedna od najvećih tramvajskih nesreća na svijetu.

‘KOBNOG JUTRA JAUCI, KRICI I LOM NA CESTI ZA MIROGOJ’ U najvećoj tramvajskoj nesreći bilo je 19 mrtvih

Riječ je o tragediji koja se dogodila na liniji 13, koja je tada vozila na trasi Mirogoj-Gupčeva zvijezda, a zbog kvara te loše odluke vozača, tramvaj je iskočio iz tračnica te je život izgubilo 19 od 60 prisutnih putnika. Njih 37 je bilo teško ozlijeđeno.

Sve se dogodilo u 8.30 sati, kad je tramvaj vozio nizbrdo, na padini koja je imala nagib veći od devet posto.

Kočnice nisu radile

Tramvajska motorna kola tipa M-24 u dvosmjernoj izvedbi, krenula su iz zaokretnice Mirogoj prema Gupčevoj zvijezdi, a dok je silazio, vozač je otpustio ručnu kočnicu za četiri od pet okretaja te pri ulasku u prvi zavoj uvidio da kočnica ne radi.

FOTO: Vjesnik

Nakon toga je pokušao kočiti ručnom kočnicom uz uporabu pijeska, ali su se kola već kretala tolikom brzinom da je bilo prekasno.

Tramvaj je na zadnjem zavoju pored bolnice izletio iz tračnica. U prevrtanju je prešao na drugu stranu ulice, klizao 40 metara i udario u stabla kestena koje je iščupao iz korijena, a konačno se zaustavio udarcem u željezni stup gradske rasvjete.

Utvrđena vozačeva krivnja

Dio putnika je shvatio što se događa i počeo iskakati iz tramvaja, dok se drugi nisu snašli te su na kraju poginuli ili se ozlijedili. Na kraju se ispostavilo da je brzina prevrnutih kola bila pet puta veća od dopuštene, oko 80 kilometara na sat.


“Nakon iscrpne sudske rasprave presudom je utvrđena vozačeva krivnja jer je neoprezno i nepropisno krenuo i nije pravodobno kočio ručnom kočnicom. Zbog te nesreće obustavljen je tramvajski promet na dionici Gupčeva zvijezda – Mirogoj, a ponovno je bio uspostavljen tek 1964. godine – piše u ZET-ovoj monografiji koja detaljizira ovu veliku tragediju.

Spomen ploča na Mirogojsku tramvajsku nesreću, foto: Wikimedia Commons

Tramvaji su vozili na toj trasi do 15. svibnja 1967. godine, a onda su javni prijevoz preuzeli autobusi. Na mjestu nesreće nalaze se uklesane riječi umjetnika Davora Kovačića: “U osam i trideset kobnoga jutra jauci, krici i lom velik. Na strmoj cesti za Mirogoj spoje se krv, drvo i čelik”.

Ljudi panično zvali bolnice

Vijest o nesreći munjevitom brzinom proširila se po gradu, a očevici su kasnije ispričali kako su svi panično zvali bolnice i provjeravali jesu li i njihovi najmiliji među poginulima ili teško ranjenima.

U stravičnoj ‘Mirogojskoj nesreći’ prije 63 godine život izgubilo 19 putnika

Prizori koji su zatekli bili su, pričalo se kasnije, toliko stravični da su se mnogi morali danima oporavljati. Neke ljude se moglo identificirati samo po tome s kim su bili u društvu ili po otiscima prstiju.

Tramvaj koji je prevozio putnika imao je broj 21, a od tada više nijedan zagrebački tramvaj nema taj broj.